Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

STANOVI ZA MLADE SAMO PUSTA ŽELJA Banjaluka ne slijedi pozitivan primjer iz Trebinja

Banjaluka
Autor:

Foto: Shutterstock

Omladinskom politikom grada, banjalučka Gradska uprava se obavezala da će pronaći lokaciju i investitora za gradnju omladinskih stanova po nižim cijenama, ali ova tematika još nije došla na red.

I dok su na jugu Srpske već počeli gradnju stanova za mlade bračne parove koji bi trebalo da budu završeni za dvije godine, u Banjaluci – ni makac.

– Ne znam na koji način su to koncipirali u Trebinju, mi ove godine realizujemo socijalno stanovanje za ugrožene građane i nismo druge planove razrađivali – kratko je izjavio gradonačelnik Igor Radojičić.

U Trebinju je  gradska uprava pokrenula program subvencionisane stanogradnje za parove do 38 godina, čija ukupna mjesečna primanja ne prelaze 1.200 KM.

Cijena kvadratnog stana je znatno niža od tržišne – 1.250 maraka u prvoj građevinskoj zoni.

Odabrana je i banka sa najpovoljnijom ponudom stambenih kredita, a programom je obuhvaćeno 40 parova.

Ova ideja najavljena je prije godinu i po dana i danas mašine već kopaju zemlju.

Foto: Dubravka Čolović/RAS Srbija

Sa druge strane, u Banjaluci, gradu u koji se masovno doseljavaju mladi ljudi i gdje je kvadrat stana najskuplji u zemlji, parovi se snalaze kako umiju, pomoć mogu očekivati jedino od roditelja.

Ni krediti IRB-a mnogima nisu utjeha, jer rade neprijavljeni i za mizerne plate, pa za ovu podršku ne mogu ni konkurisati. Sve ovo otežava mladim ljudima početak bračnog života i zasnivanje porodice.

Mada Banjaluka ima odlično urađenu omladinsku politiku 2018-2022 (OP), u kojoj je problematika stambenog zbrinjavanja mladih detaljno razrađena i sa predloženim rješenjima, sudeći po gradonačelnikovoj izjavi za sada je sve ostalo samo na papiru.

– Iako nije kasno da se ove ili najkasnije početkom sljedeće godine krene sa tim, Banjaluka je trebalo već da počne sa realizacijom određenih mjera iz Omladinske politike. U slučaju stambene politike za mlade, to je svakako izrada akata i početak rada u skladu sa njima na projektima vezanim za strategiju povećanja broja mladih ljudi sa sopstvenim stanom, definisanje lokacije za izgradnju omladinskih stanova i najava i pokretanje programa “Naš prvi stan” za mlade bračne parove ispod 30 godina starosti – naglašava Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, a koji je učestovao u izradi ovog dokumenta.

Jedna od 12 oblasti na kojima se treba raditi, ističe on, a koja je obrađena u OP je i natalitetna politika i ostanak mladih u Banjaluci.

Da bi se smanjio broj onih koji odlaze, poručuje Lučka, neophodna je saradnja gradskih, republičkih i državnih organa, kao i dosljedno sprovođenje rješenja, mjera, strategija i predloga datih u ovom dokumentu, da bi se stvorio društveni ambijent u kojem mladi ljudi žele da ostanu i stvaraju svoje porodice.

– Banjaluka i njene strukture imaju dužnost, nakon usvajanja OP, da ozbiljno rade na tim stvarima. Do 2022. godine trebalo bi da se bar dio omladinskih stanova izgradi i proda, da se pristupi zakonskom smanjivanju izdataka za državu za izgradnju stanova za mlade, da se izgrade i po smanjenim cijenama prodaju stanovi mladim bračnim parovima. Gradnja stambene zgrade za mlade u Trebinju je odlična stvar, i ukoliko se sprovede prema ispravnim procedurama i planovima, može poslužiti kao primjer za Banjaluku i bilo koji drugi grad u BiH – zaključuje Lučka.

Anketa rađena sa omladincima u Banjaluci pokazuje da čak 75 mladih stanuje sa roditeljima, a preko 60 odsto je nezaposleno.

Borba sa vjetrenjačama ili odlazak

Dejan Lučka podsjeća da postojeće kreditne linije, pa i one IRB-a nisu dovoljne za rješavanje stambenog pitanja mladih, prvenstveno jer nisu dostupne velikom broju mladih ljudi.

Foto: N1

Dejan Lučka

Mnogi ne mogu da ispoštuju tražene instrumente obezbjeđenja, nemaju stalno zaposlenje, rade u neformalnom sektoru ili “na crno”, a i oni koji su stalno zaposleni, često ne mogu prihvatiti visoko zaduženje koje podrazumijeva kupovina stana, jer mjesečna plata nije dovoljna da pokrije ratu kredita ili im ne ostaje dovoljno sredstava za osnovne životne troškove.

– Kada se pogleda trenutna ekonomska i društvena situacija, nažalost, većina mladih Banjalučana može da očekuje ili borbu sa vjetrenjačama ili rad za mrvice i utapanje u partijsko-kumovsko-rođačku ekonomiju ili učenje stranih jezika i iseljavanje u neke uređenije države u kojima će da rade i žive dostojanstvenim životom, a da u svoj grad dolaze turistički – upozorava on.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO