Jer, iako su danas plate zidara, fasadera, keramičara, armirača, molera, limara, električara, vodoinstalatera… veće nego radnika u nekim drugim branšama, razvijenije zemlje od BiH ipak nude mnogo bolje uslove. Radnici u BiH zaista su fantastični, gdje god radili.
Asocijacija građevinarstva i industrije građevinskog materijala u jednom od svojih saopštenja navodi.
– Preduzeća u BiH stekla su solidan ugled u svim aspektima građevinskih projekata, počevši od dizajna, građevinarstva pa do proizvodnje visokokvalitetnih građevnih materijala. Zemlja obiluje prirodnim resursima kao što su drvo, kamen, šljunak, pijesak, glina i metalne rude. Potencijal za rast tržišta građevinarstva u zemlji zaista je veliki, s tim da je prvobitni prioritet da se obnovi i oporavi postojeća imovina i infrastruktura – navedeno je. U BiH je registrirano oko 3000 građevinskih subjekata, a industrija stvara prihod od oko 5 milijardi maraka godišnje. Od velikih do malih u lancu, svi bilježe porast prihoda. Jedan od portala upravo je kućne majstore naveo kao jedne od najvažnijih danas te je pokrenuo mogućnost da osoba kojoj treba majstor naruči tu uslugu na internetu. Naravno, opišu se sve specifikacije, što bi se trebalo raditi i u kojem razdoblju, a onda se ekipa s portala brine za sve ostalo. – Sitne popravke, montaže, održavanje i instalacije mogu biti izazovni za one koji nemaju odgovarajuće vještine ili alate. Upravo tu na scenu stupa kućni majstor, stručnjak za razne popravke, montaže i tehničke usluge u kući. Kućni majstor može rješavati razne probleme – od popravka vrata, instalacija električnih uređaja, vodoinstalacijskih radova do manjih zidarskih zahvata i montaže namještaja – navodi se na stranici koja nudi ove usluge.
Dobar majstor zlata vrijedi, stara je izreka, a koja se danas itekako obistinjuje. Stoga bi i škole u BiH, konkretno, trebale početi promišljati da umjesto što više gimnazije i ekonomije, građevinarstvo, kroz širi opseg, uđe u obrazovne procese jer je deficit takvih majstora, što su prije potvrdili i u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH. U razgovorima s poslodavcima još uvijek postoji deficit u građevinarstvu, trgovini…
Postoji i deficit visokokvalifikovane radne snage. Od 2013. godine pratimo pozitivne trendove. Stopa zaposlenosti raste, nezaposlenost pada, ali naravno da je to nedovoljno što je evidencija nekvalitetna jer se značajan broj ljudi vodi kao nezaposlen na zavodu, a ne traži posao, naveli su, a upravo bi takve koji ne traže posao, a zdravi su i sposobni za rad nekako trebalo motivisati da krenu prema ovim deficitarnim zanimanjima. Jednom prilikom smo od jednog od građevinara u Hercegovini saznali da u ljetnim mjesecima uzima i srednjoškolce za rad.
Brzo usvajanje znanja
– Roditelji traže da im zaposlim djecu i, vjerujte, to su mladi ljudi koji brzo uče i usvajaju znanja. Mnogi od njih bi nakon sezone najradije ostali kod mene jer građevinarstvo više nije lomljenje radnika, kao što mi je i samom bilo, već danas radni strojevi odrade mnogo posla. Vidite kako zahvaljujući strojevima zgrade brzo niču, no onda slijede radovi koji ne mogu bez ljudske ruke. Danas i pomoćni radnik zlata vrijedi, a on će napraviti dobru pripremu majstorima za rad, zamiješati im materijal, očistiti…, ne mora ništa kreativno raditi, a opet će biti dobro plaćen – ispričao je sagovornik.
Uprkos svemu što se događa, u BiH je građevinska industrija itekako snažna, prenosi Večernji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu