Holesterol se može nakupljati na stijenkama arterija, sužavati krvne žile i dugoročno dovesti do ozbiljnih komplikacija poput srčanoga ili moždanog udara.
Dobra vijest jest da određene promjene u prehrani mogu pomoći, a jedna vrsta orašastih plodova pokazala se kao odlična za snižavanje holesterola – bademi.
Iako su svi orašasti plodovi korisni za zdravlje srca, bademi se izdvajaju po svojoj sposobnosti snižavanja ukupnoga i LDL holesterola. Prema istraživanjima, konzumacija otprilike 40 grama badema dnevno može imati značajan učinak na zdravlje srca, prenosi Eating Well.
Zašto su bademi toliko efikasni
Sadrže topiva vlakna
Vlakna su poznata po svojim blagodatima za probavu, ali imaju i ključnu ulogu u snižavanju kolesterola. Nutricionistica Megan Huff pojašnjava da topiva vlakna u bademima vežu holesterol u crijevima i pomažu njegovom izlučivanju iz tijela. Porcija od 28 grama badema sadrži oko tri grama vlakana, što čini oko 11 posto preporučenoga dnevnog unosa.
Bogati su biljnim sterolima
Bademi sadrže i biljne sterole, spojeve koji svojim oblikom nalikuju holesterolu i tako sprečavaju njegovu apsorpciju u probavnom sistemu.
– Biljni steroli takmiče se s holesterolom za mjesto u crijevima i time smanjuju njegovu količinu u krvi, uključujući LDL kolesterol . objašnjava dijetetičarka Mišel Rutštajn.
Imaju vrlo malo zasićenih masti
Zasićene masti mogu povisiti nivo LDL holesterola, a nalaze se u crijevnom i prerađenom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima i mastima poput loja i maslaca. S druge strane, nezasićene masti koje nalazimo u orašastim plodovima, avokadu i biljnim uljima pridonose smanjenju lošeg holesterola.
Bademi su bogat izvor tih zdravih masti – čak 88 odsto masnoća u bademima nezasićeno je, a imaju samo jedan gram zasićenih masti po porciji, pišu iz Eating Well.
Izvor su vitamina E
Još jedan razlog zašto su bademi osobito korisni za zdravlje srca jest njihov visok udio vitamina E. Jedna porcija (28 grama) osigurava čak 45 odsto preporučene dnevne količine ovoga važnog antioksidansa.
Vitamin E povezan je s nižim razinama ukupnoga i LDL holesterola te višim nivoima HDL kolesterola. Osim toga štiti LDL kolesterol od oksidacije, procesa koji može potaknuti nastanak plaka u krvnim žilama i dugoročno dovesti do ateroskleroze, upozorava Rutštajn.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu