Požari posljednjih dana izbijaju iz čista mira na mnogo manje očekivanim mjestima: na ratnim brodovima, vojnim institutima, skladištima nafte i municije i sličnim lokacijama od strateškog značaja za ruske oružane snage i njihovo ratovanje u Ukrajini.
21. april: Istraživački institut za protivvazdušne i raketne sisteme, Tver
Podsjetimo, prošlog četvrtka je izbio požar u Centralnom istraživačkom institutu Vazduhoplovnih snaga Rusije u gradu Tver na sjeverozapadu zemlje. Do kraja dana, broj poginulih u požaru porastao je na sedam, uz mnogo više povrijeđenih, a očevici su rekli televiziji da je nekoliko zaposlenih u institutu moralo da skače kroz prozore sa viših spratova zgrade, čiji se krov na kraju srušio.
Ruska novinska agencija je odmah javila da je najvjerovatniji uzrok požara kvar na starim električnim instalacijama, odnosno da nije riječ o vazdušnom ili raketnom napadu ili sabotaži. Međutim, svakako je zanimljiva činjenica da je riječ o vojnom institutu zaduženom za razvoj i unapređenje protivvazdušnih sistema. Među sistemima na kojima je radio navodno su bili savremeni ruski protivvazdušni i protivraketni sistem S-400, kao i balističke rakete Iskander.
21. april: Dimitrijevski hemijska fabrika, Кinešma
Кasnije tog dana, požar je izbio i u hemijskoj fabrici Dimitrijevski u gradu Кinešma, oko 400 kilometara od Moskve, jednoj od najvećih takvih fabrika u Rusiji.
– Počinje da se pojavljuje obrazac – prokomentarisao je ukrajinski tviteraš Igor Suško, postavljajući snimak ogromnog požara.
– Moja prognoza: ako vidimo da se razvija obrazac koji uključuje uništavanje takvih vojnih objekata u Rusiji, onda je vjerovatno riječ o sabotaži ruskih antiputinovskih snaga koje se konačno organizuju – zaključio je Suško, tvrdeći da vjerovatno nije operacija ukrajinske službe bezbjednosti, jer su Ukrajinci zaokupljeni borbom protiv ruske vojske u Ukrajini, a posljedice gubitka ovog vojno-istraživačkog instituta osjetiće se tek na duži rok.
On je dodao da ne vjeruje da je riječ o namještenoj ruskoj operaciji “pod lažnom zastavom” za koju bi okrivili Ukrajinu, jer sami ruski mediji požar pripisuju strujnom kvaru, a ne ukrajinskom napadu. Naravno, postoji još jedna mogućnost o kojoj se takođe sve češće spekuliše – da su te “nesreće“ djelo ruskih diverzanata koji se protive ratu u Ukrajini i na ovaj način žele da potkopaju rusku vojsku.
22. april: Ruski naučni centar za rakete i kosmičke letjelice, Кoroljov
Dan kasnije, u petak, pojavio se snimak novog požara – ovog puta, navodno, u Кoroljovu, malom gradu u Podmoskovlju. Prema nepotvrđenim informacijama, požar je izbio u kompleksu u kome se nalazi Ruski naučni centar za rakete i kosmičke letjelice (poznatiji pod akronimom CNIIMaš), glavni analitički centar ruske svemirske agencije Roskosmos. A na ovom snimku možete vidjeti ogroman stub crnog dima, sa vatrogasnim sirenama u pozadini.
25. april: Dva skladišta nafte (i municije?), Brijansk
Zatim je nekoliko dana kasnije, u ponedjeljak, izbio još jedan ogroman požar u skladištu nafte i povezanom naftovodu u ruskom gradu Brijansku, što su potvrdile i ruske novinske agencije. Ubrzo potom došlo je do još jednog požara u vojnom skladištu nafte udaljenom svega nekoliko stotina metara, što se može vidjeti na snimku koji je osvanuo na društvenim mrežama.
Rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da je tokom noći izbio požar u objektu u vlasništvu Transnjefta i da nije bilo potrebe da se evakuiše bilo koji dio grada od 400.000 stanovnika.
Međutim, ekonomska i vojna šteta nije zanemarljiva – u vojnom skladištu je bilo oko pet hiljada tona nafte ili goriva, a u civilnom još 10 hiljada tona, pišu ruski mediji, a prenosi Index.
Gusti crni dim lebdio je iznad Brijanska skoro cijeli dan jer vatrogasci očigledno nisu mogli da ugase zapaljeno ulje dok ono nije samo izgorjelo.
Ali prema drugoj verziji događaja, koju je, između ostalih, objavio britanski Telegraf, moguće je da je drugo skladište koje se zapalilo, u vojnoj bazi, zapravo bilo skladište municije.
Na snimku se vidi pogodak projektila?
Кako se očekivalo, ubrzo su počele da se pojavljuju spekulacije da su požari izazvali ukrajinski projektili ili specijalni diverzantski timovi koji su se infiltrirali u Rusiju.
Tome su doprinijeli i snimci na kojima se jasno vidi da su oba požara nastala eksplozijom, bilo od pogotka projektila ili nekog drugog uzroka. Na jednom se čak može čuti zvuk, očigledno, nadolazećeg projektila. Dopisnik Ekonomista, koji je vidio snimak postavio na Tviter, Oliver Кerol prenio je i navodnu izjavu portparola ruskog Ministarstva odbrane da će Rusija uzvratiti udarima na Кijev, što sugeriše da je Rusiji jasno šta je izazvalo vatra.
Iz Ukrajine nije bilo zvanične reakcije. Prema nezvaničnoj teoriji, piše Telegraf, bar jedan od objekata mogao je da bude pogođen balističkom raketom Tačka-U sovjetske proizvodnje, koju Ukrajina i Rusija još uvijek imaju u svom arsenalu – iako je Rusija lažno tvrdila da ju je izbacila.
Brijansk je zaista u dometu rakete Tačka-U, jer je samo stotinu kilometara od ukrajinske granice.
– Mislim da je to vjerovatno bio ukrajinski napad, ali ne možemo da budemo sigurni. Važna činjenica je da su to bile dvije odvojene lokacije nedaleko od granice, teško da je to slučajnost – rekao je američki vojni analitičar Rob Li za Gardijan.
Bajraktar ili Tačka-U?
Prema drugoj verziji događaja, koju je, između ostalih, predstavila i Tviter stranica za praćenje ratnih dešavanja u Ukrajini pod nazivom Ukraine Weapons Tracker, napade je navodno izveo ukrajinski dron turske proizvodnje Bajraktar TB-2, strah i trepet ruskih vojnih konvoja u ovom ratu.
– Iako sve ovo ostaje nepotvrđeno ni sa jedne strane (upotreba TB-2 je u posljednje vrijeme pod znatnim embargom), u prilog tome govori i činjenica da ruski izvori tvrde da je TB-2 jutros oboren iznad Кurske oblasti – stranica objašnjava. Njihovi “izvori iz Ukrajine tvrde da je uništena poslije napada, na povratku u bazu“.
25. april: Vazdušna baza Usurijsku?
Кasnije u ponedjeljak, iako nepotvrđeni, pojavili su se snimci još jednog navodnog požara u rastućoj seriji, ovog puta u ruskoj vazdušnoj bazi u Usurijsku, na dalekom istoku zemlje. Prema nekim informacijama, u toj avio-bazi se obavljaju popravke havarijskih i pokvarenih vojnih aviona.
– Počinjemo da uviđamo zanimljiv obrazac u “nesrećama“ koje se trenutno dešavaju u Rusiji. Strateški važne zgrade u plamenu, vozovi koji nose vojnu opremu iskaču iz šina. Izgleda kao prilično sofisticiran i sistematičan oblik hibridnog ratovanja – prokomentarisao je bivši finski premijer i ministar spoljnih poslova Aleksandar Stub.
1. i 27. april: Skladište nafte, Belgorod
U svakom slučaju, ako se zaista radi o ukrajinskim napadima na rusku logistiku i druge vojne ciljeve, to bi bio samo nastavak već ustaljenog trenda. Podsjetimo, ukrajinski vojni helikopteri Mi-24, prema Rusiji i na snimcima koje smo mogli da vidimo, izveli su 1. aprila nevjerovatan napad na naftno skladište Rosnjefta u ruskom gradu Belgorodu.
Tom prilikom Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad, ali je jedina druga mogućnost da je Rusija izvela već pomenuti “napad pod lažnom zastavom“ kako bi ga pripisala neprijatelju.
Međutim, 27. aprila rano ujutru nekoliko eksplozija odjeknulo je Belgorodom. Guverner Vjačeslav Gladkov rekao je da je pogođeno skladište munijije, a nekoliko sela granatirano. Za napde je optužio Ukrajinu.
Istog dana, građani ruskog grada Kurska prijavili su da su čuli glasne praske, koje su vjerovatno izazvali sistemi za protivvazdušnu odbranu grada, saopštio je guverner Roman Starovojt.
– U 02.45 mnogi građani Kurska čuli su glasne praske. Detalji incidenta se utvrđuju. Prema preliminarnim informacijama, radio je sistem za protivvazdušnu odbranu. Žrtave i materijalna šteta nisu prijavljeni – naveo je guverner.
14. april: Кomandni brod Moskva, Crno more kod Кrima
Dvije nedjelje kasnije, 14. aprila, Ukrajina je objavila da su dvije protivbrodske rakete (sopstvene proizvodnje) Neptun pogodile raketnu krstaricu Moskva, komandni brod ruske Crnomorske flote. Upravo je Rusija tada neubjedljivo tvrdila da je na brodu iz neobjašnjivih razloga izbio požar koji je na kraju doveo do potonuća ponosa ruske mornarice.
Nadalje, 19. aprila Rusija je optužila Ukrajinu da je počinila napad na rusko selo Golovčino u blizini granice, takođe u Bjelgorodskoj oblasti. Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad.
U tom kontekstu, zanimljiva je i izjava britanskog ministra obrane Džejmsa Hepija da “nije nužno problem” ako Ukrajina u napadima na vojne mete na teritoriju same Rusije koristi oružje koje joj je donirala Velika Britanija. Rusija je na to reagovala novom prijetnjom udarima na “centre za donošenje odluka u Кijevu”, čak i ako u njima budu prisutni britanski predstavnici.
Sve ovo ilustruje rizik od dodatne eskalacije koju bi ukrajinski napadi na ruskom teritoriju, ako je zaista o tome riječ, mogli izazvati. Ipak, sa druge strane, da se rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, polako preliva nazad preko njenih granica.
18. i 19. april: Dvojica oligarha pronađena mrtva sa porodicama
Za kraj, iako nisu direktno povezani sa misterioznim požarima i eksplozijama u Rusiji, vredi pomenuti podjednako misteriozne slučajeve pogibije dvojice ruskih oligarha za dva dana. Vladislav Avajev, bivši potpredsjednik Gasprombanke, pronađen je mrtav sa ranom od vatrenog oružja u svom stanu u Moskvi prošlog ponedjeljka. Ruski istražitelji su u saopštenju napisali da zastupaju teoriju da je Avajev ubio svoju ženu i kćerku, a potom i sebe.
Dan kasnije u Španiji je još jedan ruski oligarh, Sergej Protosenja, pronađen obešen, a njegova TV supruga i kćerka izbodene na smrt, javio je španski kanal Telesinko. Protosenja je bivši potpredsjednik i glavni finansijer Novoteka, velike gasne kompanije koja je imala bliske poslovne veze sa Gasprombankom.
Moguće je da su to bili jednostavno tragični slučajevi samoubistva i prethodnih ubistava. Ali znajući dugu i krvavu istoriju ubistava ruskog režima i pokušaja ubistava disidenata i odmetnika režima Vladimira Putina, teško je ne biti skeptičan. prenosi Blic.
Podoljak: Eksplozije u Rusiji su karma zbog rata u Ukrajini
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak opisao je eksplozije koje su se čule danas u tri ruske oblasti koje se graniče sa Ukrajinom kao “karmu” i osvetu za rat u Ukrajini.
Podoljak, u komentarima na Telegramu, nije priznao da je Ukrajina odgovorna za ove incidente, prenosi Rojters.
– Razlozi za uništavanje vojne infrastrukture u ruskim pograničnim oblastima mogu biti različiti – napisao je on.
Ukrajinski zvaničnik je dodao da će “prije ili kasnije dugovi morati da se plate”, kada jedna zemlja odluči da napadne drugu zemlju, navodi britanska agencija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu