I dok se jedni zalažu za izmjenu KZ RS u kojem bi se kleveta tretirala kao krivično djelo, drugi su mišljenja da bi se time urušila demokratija i zabranila sloboda govora.
Izvršna direktorka Savjeta za štampu BiH Ljiljana Zurovac ističe da tužbe za klevetu u BiH i dalje često služe kao sredstvo za obračun sa novinarima, te da bi vraćanje klevete u KZ RS bilo izuzetno opasno upravo za medije.
Vjerovatno bi cilj toga i bio da se ušutka i ovo malo medija što hoće da dignu glas i istinito prenesu građanima informacije o zbivanjima u BiH. Svaka inicijativa da kleveta opet bude krivično djelo je van pameti i predstavlja milenijumski korak unazad – smatra Zurovčeva.
Dodaje da bi to predstavljalo vraćanje verbalnog delikta, te vraćanje u diktaturu, kao i totalno gušenje slobode novinarstva i slobode govora.
Naša sagovornica ističe da se tako nešto nikako ne smije desiti i da građani, ali i medijska zajednica moraju jasno dati do znanja da će se usprotiviti svakoj sličnoj inicijativi. Zurovčeva kaže da je trenutni Zakon o zaštiti od klevete jako dobar, jer štiti građane i slobodno novinarstvo.
– Ono što je manjkavost jeste primjena tog zakona na sudovima i korištenje tužilaštava. Međutim, to nije problem zakona već praktične primjene i onih koji ga trebaju primjenjivati. Ovim zakonom je vrlo dobro regulisana sloboda izvještavanja i sloboda govora, kao i zaštita novinarskih izvora. Isto tako ovim se zakonom pojedinci mogu zaštititi od klevete ne samo u medijima već i u građanskom društvu – smatra Zurovčeva.
Ona ističe da oni koji zastupaju tezu da se kleveta vrati u krivični zakon ili nemaju pojma šta je demoktratija i slobodno društvo ili hoće da iskoriste tako nešto da bi zagušili slobodu govora.
– Ako neko bude zvanično predlagao tako nešto onda mora biti siguran da će sve medijske institucije i civilno društvo skočiti protiv toga, a uključićemo u to i sve internacionalne organizacije koje se bore za slobodu novinarskog izvještavanja i slobodu govora, kako bi spriječili tako nešto – kategorična je Zurovčeva.
Njeno mišljenje dijeli i advokat Goran Nešković, koji kaže da ne vidi poentu u vraćanju na staro, te da oni koji tako nešto predlažu vjerovatno imaju prevelika očekivanja od tužbi za klevetu. On ističe da mu nije jasno zašto neko smatra da je postojeći zakon loš kada je on dao određene standarde šta se smatra klevetom, a šta ne.
– Taj zakon je do sada u praksi funkcionisao, a drugo je pitanje što nije ispunio nečija očekivanja, pa se želi vratiti na to da se kleveta tretira kao krivično djelo i da se po službenoj dužnosti podnose krivične prijave. Pa, kod nas se po službenoj dužnosti ne mogu riješiti ni krivična djela ubistva, a da se rješava kleveta – kaže Nešković.
Ističe da bi se vraćanjem klevete u KZ RS napravio još veći haos u pravosuđu, jer bi se podnosile krivične prijave i zatrpavali tužioci, koji ni sad ne stižu da završe sve što imaju. Nešković smatra da bi sadašnjim tempom rada tužilaštva i sudova krivične prijave za klevetu na dnevni red došle tek tri do četiri godine nakon što se podnesu.
– I ne vidim onda poentu svega toga, osim haosa koji bi se stvorio. Šta smeta ako je kleveta dekriminalizovana, odnosno zakonski izmještena iz krivičnog zakonodavstva i prebačena u domen građanskog prava, a suđenje iz krivičnog u parnični postupak? Da li to znači da nekoga ko kaže, naprimjer, da policija ne radi svoj posao treba tužiti po službenoj dužnosti, jer je tim uvrijedio nekog načelnika, policajca ili slično – pita Nešković.
On ističe da je bio tužilac oko osam godina, i to u vrijeme kada je kleveta bila krivično djelo, te da se ne sjeća da su ikada protiv ikoga podigli optužnicu za klevetu.
Vuković: Besmislena inicijativa
I Uglješa Vuković iz Transparensi internešenele BiH kaže da bi vraćanje klevete u KZ RS bilo vraćanje unazad u smislu građanskih i medijskih sloboda, te da je tako nešto potpuno besmisleno i bespotrebno.
– Trenutni Zakon o zaštiti od klevete je sasvim dovoljan i klevetu ne treba ponovo kriminalizovati – kaže Vuković.
On ističe da je sasvim drugo pitanje to što kod nas vrlo često donose različite sudske odluke u vezi sa gotovo istim činjeničnim stanjem kada je u pitanju kleveta.
– To je nešto što najčešće dovodi novinare i druge medijske radnike u nezavidan položaj – objašnjava Vuković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu