Prototip panela nazvanog PRAM (Photovoltaic Radiofrequency Antenna Module odnosno Fotovoltni radiofrekventni antenski modul) lansiran je u svemir još u maju 2020. godine, a tamo ga je ponijela Pentagonova bespilotna letjelica X-37B, kako bi prikupljao električnu energiju od Sunca.
Spomenuta letjelica napravi krug oko Zemlje svakih 90 minuta.
PRAM je dizajniran tako da najbolje iskoristi sunčevu svjetlost u svemiru, koja ne prolazi u potpunosti do površine Zemlje kroz atmosferu. U atmosferi se zaustavlja plavi spektar sunčeve svjetlosti, zbog čega naše nebo s tla izgleda plavo. PRAM, drugim riječima, upija svu energiju sunčevog svjetla, pa je time i efikasniji od solarnih panela na površini Zemlje.
– Dobijamo tonu viška sunčeve svjetlosti u svemiru samo zbog toga – kaže Pol Jafe, koprogramer koji radi na tom programu.
Najnoviji eksperimenti pokazali su da taj panel veličine 30×30 cm može proizvesti 10 vati energije za prijenos na Zemlju, rekao je on za CNN.
To je dovoljno za napajanje jednog tableta.
Pentagonov projekat želi da u orbiti ima čitavu mrežu tih panela. Ako uspiju u tome, to bi moglo revolucionarizirati proizvodnju električne energije i njenu distribuciju u najzabačenije dijelove Zemlje. To bi ujedno dalo i velik doprinos postojećim najvećim električnim mrežama na Zemlji.
Neke vizije predviđaju da solarna proizvodnja u svemiru bude jednaka ili da nadmašuje postojeće najveće elektrane na Zemlji, dakle više gigavata, dovoljno za grad.
Najveća prednost solarnih elektrana u orbiti pred bilo kojim drugim oblikom elektrana na Zemlji jeste u tome da energiju mogu prenijeti bilo gdje na Zemlji.
– Međutim, treba dokazati i da je to ekonomski isplativo – priznaje Jafe.
Gradnja u svemiru je skupa, a u posljednjih 10 godina ti su se troškovi napokon počeli smanjivati.
Temperatura na kojoj PRAM funkcioniše isto tako je važna, jer hladnija elektronika je i djelotvornija elektronika. Pentagonov X-37B 45 minuta od 90 minuta, koliko mu je potrebno da napravi krug oko Zemlje, provede u mraku, dakle na hladnom, ali buduća verzija PRAM-a možda će biti u geosinhronoj orbiti, što bi značilo da za puni krug treba jedan čitav dan.
Naučnici su testirali PRAM na konstantnoj toplijoj temperaturi kako bi vidjeli koliko je efikasan prije nego što ga pošalju visoko u Zemljinu orbitu.
Naučnicima sada ostaje da testiraju slanje energije nazad na Zemlju, prenosi zimo.hr.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu