Ovo je otkrila nova studija, u kojoj su učestvovali istraživači sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA ), u kojoj se navodi da određene vrste radoznalosti, ipak, ne blijede sa godinama, već da zapravo rastu.
U stvari, starije osobe koje ostaju željne da uče, posebno o temama koje ih zanimaju, mogle bi da rade više od pukog održavanja aktivnosti svog uma.
S druge strane, studija sugeriše da nedostatak radoznalosti i distanciranje od novih iskustava mogu povećati rizik od kognitivnog pada. Ovi nalazi dovode u pitanje dugogodišnja vjerovanja da radoznalost prirodno opada kako starimo.
– Psihološka literatura pokazuje da ono što je poznato kao radoznalost prema osobinama, ili opšti nivo radoznalosti osobe, često opada sa godinama – rekao je psiholog sa UCLA Alan Kastel, koji je glavni autor novog rada objavljenog u časopisu PLOS One:
– Smatrali smo da je to malo čudno i da je suprotno nekim stvarima koje smo videli kod nekih starijih učesnika u našim eksperimentima, koji bi često bili veoma angažovani i zainteresovani za učenje o pamćenju, posebno, ali čak i o drugim oblicima trivijalnosti.
Kastel i Meri Votli, koji su vodili istraživanje kao doktoranti na UCLA, pitali su se da li odgovor leži u drugačijoj vrsti radoznalosti.
Svi ljudi posjeduju različite stepene radoznalosti i prema osobinama i prema stanju.
Neki ljudi, na primjer, možda nisu baš radoznali po prirodi, zadovoljni su da prihvate stvari manje-više zdravo za gotovo, ali imaju strastvenu žeđ za znanjem o određenim temama ili hobijima, što je radoznalost prema stanju.
Testiranje dvije vrste radoznalosti
Da bi razdvojili dvije vrste radoznalosti, istraživači su regrutovali veliki uzorak učesnika starosti između 20 i 84 godine, sa prosečnom starošću od 44 godine, da popune onlajn upitnik osmišljen da procjeni koliko su uopšte radoznali ili njihovu radoznalost u vezi sa osobinama.
Zatim, da bi testirali radoznalost u vezi sa stanjem, istraživači su zamolili učesnike da pogode odgovore na teška kviz pitanja koja većina ljudi verovatno već ne zna – na primjer: “Koja je prva zemlja dala ženama pravo glasa?” – odgovor je Novi Zeland.
Istraživači su zamolili ljude da pogode odgovor, a zatim su pitali učesnike koliko su zainteresovani da znaju odgovor prije nego što su pokazali tačan odgovor.
Analiza je pokazala da su dvije vrste radoznalosti povezane: ljudi koji imaju veću radoznalost prema stanju takođe doživljavaju veću radoznalost prema osobinama i obrnuto.
Generalno, radoznalost prema osobinama je opadala tokom odraslog života. Međutim, ocijene interesovanja koje su ljudi davali za učenje novih informacija iz kvizova, što je mera radoznalosti prema stanju, opadale su u ranom odraslom dobu, a zatim su naglo porasle nakon srednjeg doba i nastavile da rastu čak i do starosti.
Pad sreće u srednjim godinama
Kastel je rekao da ovaj nalaz odražava istraživanje koje pokazuje pad sreće u srednjim godinama.
Jedan od razloga za ovu neslaganje, sugerišu istraživači, jeste taj što su ljudi do srednjih godina obično zainteresovani za sticanje znanja, vještina i mogućnosti koje su im potrebne da bi uspjeli u školi i na poslu, otplaćivali hipoteke i podizali porodice, te je stoga potreban prilično visok nivo ukupne radoznalosti.
Ove obaveze, takođe, dolaze sa stresorima koji bi mogli da doprinesu padu ukupne sreće, prenosi Sci Tech Daily.
Ali, kako stare i stiču ovo znanje, ne moraju da izdvajaju toliko resursa za radoznalost prema osobinama. Kako njihova deca napuštaju dom i oni počinju da se penzionišu, na primer, ljudi mogu da se prepuste specifičnim interesovanjima.
Moć selektivnog učenja
– Naši nalazi se poklapaju sa nekim mojim radom o teoriji selektivnosti, a to je da kako starimo, ne želimo da prestanemo da učimo, već smo samo selektivniji u pogledu onoga što želimo da naučimo – rekao je Kastel.
Kastel je rekao da je njegovo istraživanje pamćenja pokazalo da ljudi imaju tendenciju da brzo zaboravljaju informacije koje ne probude njihovu radoznalost.
– Kako starimo, možda želimo da se fokusiramo na stvari koje su važne, a zaboravljamo stvari koje su manje relevantne. Anegdotski, mnogi stariji ljudi sa kojima razgovaram kažu da je važno ostati radoznao. To se poklapa sa nekim istraživanjima koja pokazuju da ljudi koji imaju rane faze demencije mogu pokazati nezainteresovanost za stvari u kojima su nekada uživali – rekao je Kastel.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu