Objavljivanje dosijea uslijedilo je nakon pravnog spora zbog ranijeg odbijanja zahtjeva za pristup dokumentima, prenosi Swissinfo.
FIS je saopštio da je pogrešno odbio zahtjev, jer je smatrao da će rok zaštite dokumenata, produžen na osnovu arhivskog zakona, isteći krajem 2071. godine.
Tek nakon što je u februaru 2026. godine podnijeta žalba na posljednju odluku o uskraćivanju pristupa, FIS je utvrdio da je pogrešno tumačio pravila.
Mengeleov dosije od 217 strana praktično je već 2001. godine bio dostupan javnosti, kada je švajcarska vlada usvojila liberalnija pravila za pristup arhivskim dokumentima.
Dosije sadrži brojne novinske tekstove, od kojih se većina odnosi na sumnje da je Mengele u više navrata boravio u Švajcarskoj, čak i dok je za njim bila raspisana međunarodna potjernica.
U dokumentima se nalaze i policijski izvještaji, djelimično cenzurisani, uključujući zabrane ulaska i naloge za hapšenje Mengelea, kao i izvještaje o istragama protiv osoba za koje se sumnjalo da su mu pomagale da se sakrije.
FIS je saopštio da je izvršio “što je moguće manje redakcija” dokumenata.
Zaštićeni su lični podaci zaposlenih u saveznoj administraciji povezanih sa FIS-om i njegovim prethodnim institucijama, podaci obuhvaćeni zakonskom zaštitom izvora, kao i podaci o trećim licima, osim javnih ličnosti.
Obavještajna služba najavila je i opštu reviziju svoje politike pristupa arhiviranim dokumentima.
Istoričar Žerar Vetštajn, koji je podnio žalbu, ocijenio je u maju da je objavljivanje dosijea “važan korak” koji bi mogao da pomogne u razjašnjavanju navoda o Mengeleovim boravcima u Švajcarskoj.
Jozef Mengele je bio odgovoran za okrutne i često smrtonosne medicinske eksperimente u koncentracionom logoru Aušvic. Bio je poznat kao “anđeo smrti iz Aušvica“.
Nakon završetka rata pobjegao je u Južnu Ameriku. Godine 1979. stradao je od utapanja u nesreći prilikom kupanja.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.