Naši preci su vjerovali u Svetovida i prije nego što su prihvatili hrišćanstvo, a prvo vjerovanje koje se dovodi u vezu sa Vidovdanom je da to praznik kad se “otvaraju oči” i “vidi ono što je do tad bilo skriveno”.
Vidovdan je, poslije Đurđevdana, praznik koji prati najveći broj običaja u srpskom narodu. Prema narodnim predanjima, slovenski bog Svetovid povezuje sa liječenjem očnih bolesti, pa otud i običaj da se za Vidovdan koristi vidova trava, poznata još i kao vidovčica za veliki broj rituala koji će “predskazati” budućnost i donijeti dobro zdravlje.
Običaji za Vidovdan
Djevojke su uoči Vidovdana stavljale stručak vidove trave ispod jastuka, djetelinu sa četiri lista, malo hljeba i pokoje zrnce soli kako bi im Sveti Vid kroz san otkrio kako će izgledati njihov budući suprug sa kojim će dijeliti hleb i so do kraja života, piše Žena Blic.
“Vide, Vide! Tako ti soli i hljeba, zemlje i neba, kaži mi ko će mi biti suđen. Neka mi izađe na san”.
Detelina sa četiri lista je korišćena za bajalicu: “Ako je moj suđeni daleko – evo mu djetelina od četiri krila neka k’ meni doleti”.

Običaj je, takođe, da se za Vidovdan ustane prije zore i pogleda u sunce, izgovarajući molitvu za dobar vid. Ta molitva glasi:
“Oj Vido, oj Vidovdane, daj mi vid dok sam živ!”
Potom bi trebalo da usledi umivanje vodom u kojoj je odstojala trava vidovka, jer se vjeruje da ova biljka ima isceliteljske moći.
Vjerovanja za Vidovdan
Ako je za Vidovdan vedro, odjeću bi trebalo iznijeti napolje da se provjetri i napuni pozitivnom energijom.

Ako je za Vidovdan oblačno, trebalo bi “prekrstiti” oblake kako bi Sveti Vid poslao blagotvornu kišu za usjeve.
U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da bi na Vidovdan trebalo jesti zrelo voće, kako bi cijela godina bila slatka. U nekim krajevima Srbije važio je običaj da se na Vidovdan u dvorište iznose kese sa novcem kako bi se provjerilo koliko je prethodna godina bila uspješna i berićetna.
U srpskom narodu postoji izreka: “Kakvi smo za Vidovdan, takvi ćemo biti cijele godine”. Zato je posebno važno da na ovaj veliki praznik ustanemo rano, umijemo se vodom u kojoj je stajala vidovčica, dan počnemo molitvom u dubokoj vjeri, postavimo jasne ciljeve, oprostimo drugima, posjetimo bolesne rođake i prijatelje i “otvorimo oči” za sve ono na šta smo “žmurili” prethodne godine – da se suočimo sa sopstvenim slabostima i damo sve od sebe da ih pobjedimo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu