Nakon što je CIK BiH primila oko 100 podnesaka koji su zavedeni u 84 predmeta, juče su u Glavnom centru za brojanje ponovo počeli da broje glasove.
Tvrdeći da se velikim malverzacijama uticalo na volju građana, da je bilo izborne krađe, kao i da je enormno veliki procenat nevažećih listića, SDS, PDP, kao i Koalicija „Pod lupom“, između ostalih, tražili su novo brojanje glasova za nivo predsjednika Republike Srpske, kao i za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Iako se pojedini opozicionari nadaju da će novo brojanje donijeti i nove rezultate izbora, stručnjaci smaraju da se razultat teško može promijeniti, ali da novo brojanje može vratiti povjerenje glasača u izborni proces.
Brojanjem moramo vratiti povjeranje ljudi koji ovim vide da se u procesu nešto dešava i da se neko bori protiv nepravilnosti. Sumnjam da će se rezultat promijeniti, jer su ekipe na terenu bile jako uigrane i spremne da se ovo sve odigra ovako kako se odigralo. Puno je bilo radnji koje nisu zakonski definisane, a novim brojanjem ćemo pokušati provjeriti o čemu se radi – smatra aktivista Koalicije „Pod lupom“ Murisa Marić, dodajući da je posebno upitan veliki broj nevažećih listića po raznim osnovama.
Novo brojanje glasova pozdravlja i član Predsjedništva SDS Nedeljko Glamočak, koji smatra da bi bilo dobro da u sve uključe i istražni organi.
– Brojanje može pokazati nepravilnosti, a da li će uticati na razultat zavisi od toga kako će se te nepravilnosti vrednovati i da li će se pokazati koliko su one imale uticaja na krajnji rezultat. Bilo bi dobro da se, osim brojanja, uporede birački spiskovi i glasački listići sa zapisnicima, koji se na mnogo mesta ne podudaraju – smatra Glamočak.
Dodaje da puko brojanje može potvrditi isti razultat, ali “ako pogledamo činjenicu da postoji jedan falsifikovan listić, mora se utvrditi otkud taj listić tu i šta se krije iza toga”.
– Ako je tačno da na nekim mjestima ima više listića nego glasača i da su negdje pojedinici dobili apsolutnu podršku, onda je to više za istražne organe – dodaje on.
Nema mrtvih glasača
Uprkos brojnim optužbama i navodnim primjerima umrlih na biračkom spisku, zvaničnih pritužbi na ovakve slučajeve nije bilo.
Iz CIK-a navode da su neki zahtjevi odbijeni kao neosnovani, jer su navodi u zahtjevu proizvoljni i paušalni i ne upućuju na konkretnu činjenicu.
– Zbog javnosti ističemo da nijedan zahtjev nije upućivao na činjenicu da je došlo do zloupotrebe imena umrle osobe na biračkom spisku – dodaju oni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu