Vjerovalo se da će onoga ko se na taj dan ogriješi i ne ispoštuje apostola Marka stići kazna u vidu oluja i gromova koji će mu uništiti imanje. Zato na sutrašnji dan zemljoradnici ništa ne rade na svojim njivama.
Ovo se smatra “blagim danom”, vremenom za odmor i molitvu. Ova tradicija se prenijela i na ostala zanimanja – danas nikako ne treba raditi jer se vjeruje da Sveti Marko hoda svijetom sa korpom punom grada, pa onom ko radi šalje nevreme koje će ga pratiti preko cijele godine.
Takođe, ovo je loš dan za spavalice! Na ovaj dan, vjeruje narod, nikako ne valja dremati preko dana jer će se onda biti bunovan, pospan i bolešljiv preko cijele godine. Izuzetak su oni koji su već “zgriješili” i spavali na Đurđevdan – oni treba da odremaju neko vrijeme i na Markovdan jer će tako “poništiti dejstvo” pređašnjeg sna i neće ih stići “kazna”.
U Leskovačkoj Moravi se smatralo da kukuruz treba početi sa okopavanjem od Markovdana,kada je najbolje i kupus rasađivati – da bi dobro rodio. U Gornjoj Pčinji se Sveti Marko proslavlja pod nazivom Marko Gradobija, i ništa se nije smelo raditi da ne bi grad pobio sav rod i ljetinu, prenosi Kurir.
Današnji dan, nazivajući ga Mistrovdanom, naročito su praznovali kovači vjerujući da bi im miševi izgrizli mehove ako bi tog dana radili.
Dan posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Marku – Markovdan crkva praznuje 8. maja po Gregorijanskom kalendaru tj. 25. aprila po Julijanskom kalendaru. To je praznik posvećen Hristovom učeniku i prvom pomoćniku Svetog Petra, Marku, koji je na molbu vernika napisao knjigu i Isusovim čudesima i učenju. Tako je prema predanju nastalo prvo jevanđelje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu