Šta se dešavalo na Spasovdan i zašto se baš ovaj praznik smatra jednim od 12 najvažnijih?
Po hrišćanskom vjerovanju, vaskrsenjem je Gospod pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao:
– Idite po svemu svijetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen – navodi se u Novom zavjetu.
Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još iz predhrišćanskog vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom:
“Sveti Spase – spasi duše naše”!
Spasovdan je bio mnogobožački dan praznovanja Glavnog četvrtka u godini. Gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je uz pomoć žitnog klasa u ruci, spašavalo usjeve od tuče.
Spasovdan se slavi i kao krsna slava. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. Čobani pripremaju krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljaju na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadaju ih i na njive s usjevima.
Prije Spasovdana nije se pilo mlijeko od Nove godine. Na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine, prenosi pink.rs.
Vjerska proslava Spasovdana sastojala se u odlasku u crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku. Poslije izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu