Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave veliki praznik, zimski Krstovdan. Ovaj praznik posvćen je krštenju Isusa, koga je na rijeci Jordan krstio Jovan Krstitelj, u znak očišćenja od grijehova.
Prema pravoslavnim spisima, sveta Tajna Krštenja je jedini način da se uđe u Crkvu Hristovu, zajednicu naroda Božijeg kome je glava Hristos. Krštenjem umire stari čovjek i rađa se novi u Hristu. To lično iskustvo Vaskrsenja dato je svakom čovjeku, stvarna mogućnost da se umre i da se “rodi odozgo.”
Ovaj hrišćanski praznik slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovjedi. U našem narodu praćen je brojnim običajima i vjerovanjima, koji se od davnina poštuju.
Na Krstovdan se drži strogi post, na vodi. To je običaj svakakog pravog vjernika u Srbiji koji poštuje pravilo: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.
Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta, te da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu, i ako se voda smrzne očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, vjeruje se da će godina biti “oskudna i bolešljiva”.
Iako važi da se na crveno slovo ništa ne radi u kući, prema nekim narodnim običajima, u nekim dijelovima Srbije, na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća, piše Magazin Novosti.
Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta, da bi se zaštitila od bolesti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu