Magazin

SUTRA SLAVIMO ĐURĐEVDAN Jedan običaj svaki vjernik mora da ispoštuje da ga ne bi pratila nesreća tokom cijele godine

Đurđevdan (6. maj) je jedan od najljepših narodnih praznika na Balkanu – bogat simbolikom, starim običajima i proslavama koje slave proljeće, plodnost, zdravlje i život.

slavski stol, svijeća, pogača
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Obilježava se širom Srbije, Crne Gore, Bosne, Makedonije, Bugarske, Albanije, kao i među Romima i drugim narodima. Spoj je pravoslavnog praznika Svetog Đorđa i predhrišćanskih prolećnih rituala.

Najvažniji običaji za Đurđevdan

Branje bilja i vijenaca (Đurđevdanska zora)

U zoru na Đurđevdan izlazi se na livade da se bere proljećno bilje: dren, vrba, kopriva, đurđevak, ljubičica, rosulja.

Prave se vjenčići i kače na vrata kuće, kapije, štale, kola – kao zaštita od bolesti i zla, prenosi Stil.

U narodu se kaže: “Ko se rosom umije, zdrav će biti cijele godine.”

FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Kupanje ili umivanje u reci ili rosi

Vjeruje se da rosa na Đurđevdan ima lekovita svojstva.

Ljudi se valjaju po rosnoj travi ili se umivaju u vodi u koju je stavljeno bilje, kako bi bili zdravi, lepi i plodni cele godine.

Đurđevdanski vijenac

Od izabranog bilja pravi se poseban vijenac koji se stavlja na glavu djeci ili domaćinu, kao simbol zdravlja i zaštite.

Nekad se nosi i oko vrata ili vrata životinja.

Pročitajte još

Đurđevdanski uranak

Okupljanje uz pjesmu, igru i izlet u prirodu – često se ujutru pored reka i izvora pjeva, sviraju tambure, donosi hrana, loži vatra.

Kod Roma je to centralni godišnji praznik, obilježava se višednevnim slavljem.

FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Kolje se jagnje – praznični ručak

U mnogim krajevima se na Đurđevdan kolje jagnje, koje se peče ili kuva kao glavno jelo.

Pored jagnjeta, tu su i mladi sir, luk, vino i pogača.

Obrok se često jede u prirodi.

Običaji za zdravlje i plodnost

Djeci se stavlja kopriva u pojas ili pod jastuk – da ih ne „uhvati bolest“.

U staji se baca dren ili bilje „da stoka bude jaka i plodna“.

Djevojke gaje dren i mjere ga sa svojim rastom – ako poraste više, „biće veća sreća u ljubavi“.

Vjerovanja:

Ako sunce sija na Đurđevdan, biće dobra godina.

Ako prvi put čuješ kukavicu tog dana i imaš nešto para kod sebe – bićeš bogat te godine.

Ko se razboli tog dana – bolest će ga pratiti cijele godine.

Đurđevdanske vradžbine (u narodnom predanju)

Djevojke u nekim krajevima skupljaju 7 trava i stavljaju pod jastuk, vjerujući da će sanjati budućeg muža.

Takođe, ostavljaju vijenac na vodi – ako ode nizvodno brzo, udata će biti uskoro.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu