Magazin

Svako povrće ima svoje prednosti: Evo kako mrkva utiče na vid i kožu

Često se može čuti da konzumacija veće količine povrća osim dobrog vida daje i zdravu boju kože.

Povrće mrkva
FOTO: ALAA BADARNEH/EPA

Nikada nije dobro fokusirati se na određeno povrće u ishrani. Mrkva je bez sumnje zdrava namirnica koja može biti dio ishrane kao i ostalo povrće – kaže doktorica Vinfrid Kutidž.

Od artičoke do zelja, svako povrće ima svoje prednosti. Najvažnija je raznolikost, odnosno tanjir ispuniti višebojnom mješavinom. A mrkva tome može prirodno pridonijeti.

– Mrkva ima vrlo širok profil hranjivih tvari. Ona je bogata vitaminom C, sadrži nekoliko vitamina B i vitamine koji su topivi u mastima E, K i A – pojašnjava Kutidž.

Karotenoidi su ono što mrkvi daje jarku narandžastu boju. Najpoznatiji karotenoid je beta-karoten.

– Tijelo ga može pretvoriti u retinol, oblik vitamina A – kaže Kutidž.

Kako ističe Njemačko nutricionističko društvo (DGE), znatne količine beta-karotena mogu se naći i u bundevama, batatu, crvenoj paprici i kelju.

– Lako je zadovoljiti preporučenu dnevnu dozu beta-karotena: za odraslu osobu dovoljno je jednostavno pojesti mrkvu srednje veličine od 60 grama – kaže Kutidž.

Uticaj mrkve na vid

Da bi vid bio što kvalitetniji organizmu je potreban vitamin A.

Nedostatak vitamina A rezultira noćnim slijepilom – lošim vidom noću ili pri slabom svjetlu.

Kutidž kaže da je nedostatak vitamina A rijedak u industrijalizovanim zemljama, gdje ljudi u uobičajenim okolnostima unose dovoljno beta-karotena i vitamina A uravnoteženom ishranom.

Dermatološkinja Uta Šlosberger pojašnjava da beta-karoten stvara neku vrstu zaštitnog sloja na koži, a on, barem u manjoj mjeri, uspijeva blokirati učinak ultraljubičastog zračenja sunca koje oštećuju stanice.

Uticaj mrkve na boju kože

– Boja malo odudara od boje osunčane kože, a razliku može primijetiti samo stručnjak. Izgledaćete nešto zdravije i odmornije – kaže ona.

Ako uveče pojedete dvije zdjelice supe od mrkve, sljedećeg se jutra nećete probuditi sa žućkasto smeđom kožom.

– Govorimo o četiri do šest mrkvi dnevno tokom dva do tri mjeseca – kaže Šlosberger.

Ne biste se trebali oslanjati na zaštitu koju pruža beta-karoten kada svoju kožu izlažete suncu.

Pročitajte još

– Pruža zaštitni faktor samo od 2 do 3, a od toga nema nikakve koristi – pojasnila je Šlosberger. Dakle, korištenje kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom i dalje je obavezno.

Mrkva sama po sebi gotovo ne sadrži masnoću, te u tom slučaju svojoj salati od mrkve možete dodati malo nasjeckanih orašastih plodova.

Takođe je dobro znati, kaže Kutidž, da su važne hranjive tvari odmah ispod kore. Zato je preporučljivo mrkvu dobro oprati, umjesto da je gulite.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu