Gdje stoji Evropa na početku 2019. godine? Očito se nagomilalo mnoštvo problema: Kako će EU izgledati nakon evropskih izbora u maju? Na koji način će je promijeniti Bregzit? Šta će biti s finansijskom krizom u Italiji? Hoće li francuski predsjednik Emanuel Makron izaći na kraj sa svojim revolucionarima „žutim prslucima“? Hoće li se nacionalizam i otpori prema EU dalje širiti? Koliko snažno će se Njemačka angažovati za EU? Niz problema, kako vidimo, postoji unutar EU. Ali i u neposrednom susjedstvu – u jugoistočnoj Evropi – nije drugačije. I tamo niko ne zna, kako će se stvari dalje razvijati.
Problemi u cijeloj jugoistočnoj Evropi
U Srbiji smo svjedoci otvorenih demonstracija protiv predsjednika Aleksandra Vučića. No, on je čvrsto u sedlu i korak po korak vodi Srbiju u pravcu EU. Na tom putu Vučić samo ima jednu veliku prepreku – priznanje Kosova – koje za srpsku politiku do ovog momenta ne dolazi u obzir.
Na Kosovu se premijer Haradinaj i predsjednik Tači ne mogu dogovoriti trebaju li težiti razmjeni teritorija sa Srbijom ili ne. Malo je onih koji su u stanju da prozru da bi takav korak, koji podrazumijeva korekciju granica, cijelu regiju mogao odvesti u krizu. Ali zato postoji složnost po pitanju da Kosovu treba sopstvena vojska.
Makedonija se nada okončanju krize sa Grčkom oko imena, koje je do sada bilo najveća prepreka na putu ove zemlje u NATO i EU.
Iz Hrvatske, koja je više od pet godina članica EU, iseljava se toliko puno ljudi u Njemačku, da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović to nazvala „najvećom prijetnjom“ za zemlju. Ali, umjesto da se pozabavi ovim ključnim problemom, hrvatska politika se sve više miješa u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine. Poznavaoci prilika to smatraju „diplomatskom ofanzivom”, koja budi sjećanja na Tuđmanovu politiku 90-ih.
Bolesno dijete: Bosna i Hercegovina
I tako smo stigli do najvećeg bolesnika jugoistočne Evrope: Bosne i Hercegovine. Izbori, održani prošlog oktobra, na prvi pogled nisu puno toga promijenili. Ali, onaj ko pažljivije baci pogled na BiH, mogao bi zapaziti i nekoliko svjetlih tačaka: Iz tročlanog Predsjedništva ispao je nacionalistički orijentisan Hrvat Dragan Čović, a na njegovo mjesto je došao demokrata Željko Komšić, koji sam sebe vidi predsjednikom svih građana BiH. Time je prijeteća saradnja Milorada Dodika i Dragana Čovića unutar tročlanog Predsjedništva BiH za sada osujećena. I izborni rezultat u glavnom gradu i Kantonu Sarajevo pokazuje da demokratske snage polako napreduju. To je tračak nade za budućnost.
No, nova godina je u BiH počela nevjerovatnim praskom: već godinama Srpska 9. januara slavi dan RS – iako su Ustavni sud i Venecijanska komisija to proglasili neustavnim.
Načelno, niko nema ništa protiv da se 9. januara proslavlja kao vjerski, pravoslavni praznik. Ali proglašavanje tog dana državnim praznikom bilo je za Bošnjake i bosanske Hrvate previše.
To što su političari iz Srbije prisustvovali banjalučkoj proslavi 9. januara, dana RS, nikoga ne čudi.
A ove godine, povrh svega, odjeknuo je još jedan prasak. Na proslavi dana RS učestvovali su visoko pozicionirani političari iz reda bosanskih Hrvata: predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, i ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda. Na proslavi u Banjaluci je bio i ambasador Hrvatske u BiH Del Vekio. S obzirom na skandal koji je u BiH i Hrvatskoj izazvalo njegovo pojavljivanje, ministarka vspoljnih poslova Hrvatske Pejčinović-Burić je bila prisiljena da pruži pojašnjenje po kojem Del Vekio tamo nije bio po službenoj dužnosti. Ambasador je odmah pozvan u Zagreb „na konsultacije”.
Egoisti, a ne predstavnici naroda
Posve jednostavno: Nije njih briga ni za bosanski, ni za hrvatski narod – oni misle samo na sebe! Došli su u Banjaluku da bi Milorada Dodika podržali u jednom cilju: u otcjepljenju Republike Srpske od BiH. To Hrvatu Čoviću otvara vrata za treći entitet i na kraju za definitivnu podjelu Bosne i Hercegovine.
I tako smo na početku 2019. stigli tamo gdje smo bili početkom 90-ih. Je li Evropa čula taj prasak?
Evropska unija sada mora učiniti sve što je neophodno kako bi u BiH izgradila snažnu pravnu državu! Evropa mora konačno jasno reći da je BiH samostalna i suverena država! I konačno mora reći da su svi pokušaji iznutra i izvana da se BiH podijeli, osuđeni na propast, zaključuje Dojče Vele.
(Deutsche Welle)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu