Uvertira nas, već tradicionalno, očekuje na crvenom tepihu, a poslije defilea filmskih zvijezda i njihovih kreacija saznaćemo i ko će se vratiti kući sa “zlatnim dječakom”. U to ime, nekoliko zanimljivosti o njemu…
Za početak, da li ste znali da pravo ime najvećeg filmskog priznanja, koje se dodjeljuje od 1929. godine, zapravo glasi “Academy of Awards of Merit”, nagrada Akademije za zasluge? Ne zna se tačno kako je dobilo nadimak Oskar, ali, ako je vjerovati najpopularnijoj teoriji, za sve je kriva gospođa Margaret Herik.
Karijeru u Američkoj akademiji filmskih umjetnosti i nauka počela kao bibliotekarka, da bi kasnije postala jedan od izvršnih direktora. Slučajno je rekla da je statueta (vitez sa mačem u art deko stilu) podsjeća na njenog ujaka Oskara. “Et voila!” No, mnogi smatraju da je ujka Oskar samo holivudska fantazija.
Ko je Oskarova kuma?
Naziv je prvi put pomenut u jednoj kolumni iz 1.934, kada je kritičar Sidni Skolski pisao o Ketrin Hepbern poslije proglašenja za najbolju glumicu u ostvarenju “Jutarnja slava” Postoji, međutim, i “slučaj Bet Dejvis”. U svojoj autobiografiji filmska diva je tvrdila da je zapravo ona bila Oskarova kuma, jer je, 1.936. godine kada je osvojila priznanje, prokomentarisala kako je statua podsjeća na njenog muža čije je drugo ime bilo, pogađate, Oskar.
Nadimak je zvanično usvojen 1.939. godine, a ono čuveno “And the Oscar goes to…” prvi put se na sceni čulo 29. februara 1.940, kada je film nad filmovima “Prohujalo sa vihorom” osvojio devet “zlatnih dječaka” i ušao u legendu.
Ketrin Hepbern i dalje je apsolutna rekorderka sa četiri Oskara, i sve ih je dobila u kategoriji za najbolju glumicu. Nije se pojavila ni na jednoj dodjeli, jer se čvrsto držala stava da “njoj nagrade ništa ne znače”. Samo jednom je došla na ceremoniju, 1974. godine, da uruči specijalno priznanje producentu i njenom prijatelju Lorensu Vajngartenu. Na scenu se popela pravo iz svoje bašte, u radnom odijelu koje, kako je rekla, nije stigla da očisti. Bio je to istorijski momenat.
U muškoj ekipi rekord drži Klint Istvud sa četiri Oskara, ali nijednog nije osvojio za glumu: dva za režiju, dva za najbolji film.
Vinsent Mineli, njegova supruga Džudi Garland i kćerka Lajza članovi su najjače “oskarovske” porodice – svi imaju po jednu pozlaćenu statuu.
Ne zaboravimo i najvećeg pobjednika. Volt Dizni je “best of the best” sa čak 22 regularna Oskara i četiri počasna. U konačni bilans nije uračunato sedam Oskarčića koji su mu kao štos uručeni sa glavnim za “Snežanu i sedam patuljaka”.
Otkrićemo vam i od čega su napravljeni kipovi. Danas u sebi nose leguru zvanu britanijum, mješavinu kalaja, antimona i bakra. Statua je prekrivena čistim, 24-karatnim zlatom. One prve, uručena na ceremoniji 1.929. godine u hotelu “Holivud Ruzvelt”, bile su od pozlaćene bronze. Tokom Drugog svjetskog rata, zbog oskudice materijala, izrađivale su se od gipsa. Interesantno je da se sva četiri Oskara Ketrin Hepbern razlikuju – ne samo po materijalu, jer je jedan bronzani, već i po veličini.
Koliko košta Oskar?
Originalnu statuu je, inače, dizajnirao britanski umjetnik Džordž Stenli. Kasnije je preoblikovana, a karakterističan izgled dobila je pod nadzorom čuvenog producenta Sesila De Mila. Nakon oblikovanja u kalupu, kipovi se pažljivo poliraju i čekaju pobjednike. Poslije proglašenja dodaju se završni detalji – ime dobitnika i godina dodjele, prenosi ŽenaBlic.
Da bi se napravilo 50 kipića potrebno je tri mjeseca. A koliko košta izrada Oskara? Vjerovatno ćete se iznenaditi – oko 400 evra. Zaključno sa prošlom godinom, dodijeljeno je ukupno 3.140 statueta. Večeras će se broj povećati za 23, koliko ima kategorija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu