Društvene mreže i tabloidi širom svijeta pripisuju joj predviđanje terorističkih napada 11. septembra, pandemije Kovid-19 i rata u Ukrajini.
Prošle nedjelje, neki naslovi su išli dalje, pitajući: „Da li je predvidjela rat između Izraela i Irana, miješanje SAD, rakete i zatvaranje vazdušnog prostora?“ Raniji članak je razmišljao o njenim „predviđanjima za 2026. godinu“, koja su navodno uključivala početak trećeg svjetskog rata i prvi kontakt čovječanstva sa vanzemaljcima.
Takve tvrdnje privlače klikove, ali hor glasova iz Bugarske i šire upozorava da mnoga proročanstva koja se pripisuju Baba Vangi vjerovatno nikada nisu izrečena od nje same. Umjesto toga, kažu, takozvani „Nostradamus Balkana“ postao je moćan avatar, koji se koristi za sve, od senzacionalističkih klikbejtova do promovisanja proruskih narativa.
– To je apsurdno – rekao je Ivan Dramov iz Fondacije Baba Vanga sa sjedištem u Bugarskoj, navodeći lažne tvrdnje – proširene na TikToku, Jutjubu i publikacijama koje se kreću od britanskih tabloida do albanskih državnih medija – o Vanginim vizijama nuklearne katastrofe ili svjetskih ratova.
– Apsolutne laži su izrečene o ovoj svetoj ženi. Vanga se uglavnom bavila zdravstvenim problemima ljudi, a ne predstojećim kataklizmama u svijetu – rekao je Dramov, čiju su organizaciju pokrenuli Vangini sljedbenici, a kojom je predsjedavala sama Vanga u godinama prije njene smrti.
Poznata širom svijeta kao Baba Vanga, Vangelija Pandeva Gušterova je rođena 1911. godine u tadašnjem Osmanskom carstvu. Kao tinejdžerka, pričalo se da ju je tornado bacio na polje, što je dovelo do postepenog gubitka vida, piše britanski Gardijan.
– Našla se u centru pažnje lokalne javnosti tokom Drugog svjetskog rata, jer su ljudi počeli da je posjećuju da bi saznali da li će se njihovi voljeni vratiti sa fronta – rekao je Dramov.
Do 1960-ih, ona je bila regionalni fenomen, privlačeći mnoštvo ljudi u Petrič, grad na jugozapadu Bugarske gdje je živjela sa suprugom. Kako se njen ugled širio van nacionalnih granica, posjetioci su počeli da stižu iz zemalja poput Rusije, Rumunije i Grčke.
– Vangine izjave su često bile usko usmjerene na živote onih koji su dolazili da je posjete, kao i na njihove rođake. Govorila je ljudima kom ljekaru da idu, koje radnje da preduzmu, ali ništa više – rekao je Dramov.
Njena zvijezda je ubrzo počela da raste na međunarodnom nivou, dok su TV serije, knjige i tok-šou emisije zalazile u njen život i proročanstva.
Među onima koji su rado prihvatili Vangu bili su Rusi, a Bugarka je postala „jedan od najznačajnijih medija ‘istine’ u ruskoj mašti 20. i 21. vijeka“, primijetili su istraživači sa Univerziteta Teksas u Ostinu 2024. godine.
Mnogo kasnije, pojavom društvenih medija, pominjanja Vange su se umnožila. Njen utisak na rusku kulturu bio je takav da je inspirisala glagol „vangovati“, što znači predvidjeti, kao i izraz koji se otprilike prevodi kao: „Odakle da znam, da li vam ličim na Babu Vangu?“
Danas se njeno ime i navodna proročanstva često pominju u Rusiji, ponekad kako bi se poduprli politički narativi usmjereni na Kremlj.
Rezultat je kombinacija sa dalekosežnim uticajem: izvještaj medijske organizacije BIRN Albanija iz 2024. godine o dezinformacijama, koji je tokom godinu dana ispitivao 36 albanskih publikacija, pronašao je najmanje desetak članaka, od kojih se većina poziva na ruske medije, u kojima su Vangina predviđanja „često korišćena od strane medija zavjere i dezinformacija kako bi se pojačali određeni narativi protiv NATO i EU“.
– Rusko željno prihvatanje Vange opovrgava činjenicu da je malo vjerovatno da je Bugarka uopšte mnogo rekla – barem eksplicitno – o Rusiji – rekla je Viktorija Vitanova-Kerber, doktorantkinja i istraživačka asistentkinja na Katedri za globalno hrišćanstvo i međureligijsku teologiju Univerziteta u Friburu.
Umjesto toga, mnoga predviđanja koja se pripisuju Vangi, od pada Sovjetskog Saveza do vizija slavne budućnosti Rusije, mogu se pratiti do ruskog pisca Valentina Sidorova, koji je tvrdio da je sreo Vangu sedamdesetih godina 20. vijeka.
– Međutim, ne postoje zapisi sa ovih sastanaka, što je Sidorovu omogućilo slobodno tumačenje, ili čak i konstruisanje onoga što je Vanga rekla ili nije rekla o Rusiji. Neki od njegovih spisa iz ranih 1990-ih sugerišu da je Vanga predvidjela budući primat Rusije nad SAD – narativ koji je dobro prihvaćen i u današnjoj Rusiji – rekla je Vitanova-Kerber.
Sidorovljevi spisi su dali nove generacije istaknutih takozvanih Vanginih stručnjaka u Rusiji, od kojih su mnogi stekli značaj u posljednjih 10 godina, čak i kada su izmišljali činjenice ili iskrivljavali oskudne istorijske izvore kako bi se uklopili u sopstvene političke stavove ili interese, dodala je.
– Ovi stručnjaci su „preuveličavali, dopunjavali i reinterpretirali informacije, još jednom, sve dok nisu odgovarale dominantnim narativima današnje ruske identitetske politike: nacionalnoj veličini, antizapadnjaštvu i očuvanju “tradicionalnih vrijednosti” istočnopravoslavnog hrišćanstva, za razliku od “trulih’ liberalnih vrijednosti ‘zapada” – rekla je ona.
Rezultat je bio diskurs o Vangi – među mnogima koji danas kruže Rusijom – koji se ističe po svom zavjereničkom, antizapadnom nagibu i pokušava da opravda događaje poput ruske invazije na Ukrajinu.
– Ova nejasnoća istorijskih činjenica, uparena sa duhovnim autoritetom koji Vanga i dalje ima u Rusiji – i ne samo tamo – čini je pogodnim instrumentom političke propagande – rekla je Vitanova-Kerber.
Sa tim stavom su se složili i istraživači sa Univerziteta Teksas u Ostinu, koji su primijetili da Vangina moć i privlačnost nisu ograničeni na njenu ulogu medijuma za mrtve ili njenu navodnu sposobnost da vidi budućnost. Umjesto toga, to leži u činjenici da je ona fleksibilan medijum, čije ime i glas mogu biti upotrebljeni u različite svrhe – rekli su.
– Naizgled neprekidan tok proročanstava koji se pripisuju Vangi je iznenađujući, s obzirom na to da niko nije zabilježio Vangu dok je bila živa i da mističarka nije ostavila nikakve pisane zapise – rekla je Ženi Kostadinova, bugarska autorka čije su knjige o Vangi prevedene na nekoliko jezika.
– Svi joj stavljaju reči u usta koje nikada nije izgovorila. Ali pošto je njen autoritet kao proročice poput Nostradamusovog, stotine ljudi su u iskušenju da govore u njeno ime – dodala je.
U jednoj knjizi, Kostadinova je opisala Vangina proročanstva kao nešto između „istine i mita“, napominjući da su ona obično bila prepričana i tumačena do određene mjere.
Ipak, mnogi su izgleda bili spremni da šire lažne, senzacionalne tvrdnje o tome šta je Vanga rekla tokom svog života, rekla je Kostadinova.
– Ako mene pitate, ko nije iskoristio Vangino ime za svoje svrhe? Svaka propaganda ga koristi da emituje svoje sugestije, one koje su njima ugodne, kako bi doprla do masa – kaže.
To je, na neki način, bio nagovještaj budućnosti koju je Vanga predvidjela, rekao je Dramov iz Vanga fondacije. Godine 1989, dok se bugarski komunistički režim raspadao, Vanga je posmatrala kako se njen lik i ime počinju koristiti za prodaju svega, od odjeće do maramica, prenosi Guardian.
– Iako Vanga nikada nije pomenula mogućnost da se dezinformacije i propaganda dodaju na listu, „generalno je izjavila da će njeno ime biti zloupotrebljeno“. Mnogo puta je rekla da će ljudi koristiti njeno ime tokom njenog života i poslije njene smrti – rekao je Dramov.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.