Na samitu 18. decembra glavni zadatak lidera EU biće da pridobiju Barta de Vevea, najnovijeg „crnog ovna“ bloka.
Belgijski premijer blokira napore da se obezbijedi zajam od 210 milijardi evra za Ukrajinu, koja se suočava sa ogromnim finansijskim deficitom dok rat sa Rusijom i dalje traje.
De Veve već dugo odbija plan da se zajam finansira korišćenjem zamrznute ruske imovine, koja se najvećim dijelom nalazi u Belgiji, pa diplomate širom Unije sada smišljaju strategije kako da ga pridobiju.
Oklijeva zbog straha da bi Belgija mogla snositi troškove eventualnog vraćanja novca, te je zatražio dodatne garancije. Skoro sva ruska imovina nalazi se u Jurokleru, finansijskom depozitaru u Briselu.
On želi da EU obezbijedi dodatni finansijski „jastuk” uz postojeće garancije i pojačane mjere zaštite, koji bi pokrio potencijalne pravne sporove. Mnoge vlade se tome protive.
Belgija je poslala listu amandmana koje želi, kako bi se obezbjedila da neće sama biti primorana da Rusiji vrati novac ako sankcije budu ukinute.
De Veve poručuje da neće podržati reparacijski zajam ukoliko njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
Lideri EU su mislili da će dogovor postići još u oktobru. Tada je bilo nezamislivo da ga ne bude u decembru. Danas izgleda gotovo sigurno da sporazuma neće biti.
Ipak, diplomate kažu da još ima prostora. Ambasadori će detaljno analizirati belgijske zahtjeve i pokušati ih riješiti. Cilj je da se dođe što bliže poziciji Belgije.
Uoči samita, EU pojačava pritisak. Ako De Veve nastavi da blokira plan, iznoseći nove uslove i zahtjeve, mogao bi se naći u nezgodnoj i izolovanoj poziciji za jednog lidera zemlje koja je tradicionalno izrazito proevropska, rekao je jedan diplomata EU.
Belgijski lider mogao bi biti izolovan kao što je to bio mađarski premijer Viktor Orban, koji je marginalizovan zbog demokratskog nazadovanja i odbijanja saradnje oko sankcija Rusiji.
Poruka Belgiji glasi: ako ne pristane, njeni ministri i diplomate izgubiće uticaj u EU. Njihovi prioriteti vezani za dugoročni budžet EU (2028–2034) bili bi potisnuti na dno liste.
Njihova mišljenja ne bi se tražila. Njihovi pozivi ne bi bili uzvraćani, rekao je diplomata.
To bi bila teška realnost za zemlju koja je simbolički i geografski u srcu evropskog projekta i koja je imala disproporcionalan uticaj kroz funkcije poput predsjedavanja Evropskim savjetom.
Diplomate poručuju da „očajna vremena zahtijevaju očajne mjere”. Ukrajina se suočava s budžetskim deficitom od 71,7 milijardi evra iduće godine, i od aprila će morati da uvodi drastične rezove ako ne dobije novac.
Američki predsjednik Donald Tramp se dodatno distancirao od pružanja američke podrške.
Zbog ozbiljnosti situacije, ambasadori EU sastaju se tri puta ove sedmice i to u srijedu, petak i nedjelju kako bi razgovarali o prijedlogu Evropske komisije.
Komisija je iznijela još jednu opciju: zajedničko zaduživanje garantovano narednim sedmogodišnjim budžetom EU.
Mađarska je to odbila, a ta opcija zahtijeva jednoglasnu podršku.
To ostavlja treći plan: da pojedine države članice posegnu u sopstvene trezore da održe Ukrajinu finansijski stabilnom. O tome se govori tiho, a Njemačka, nordijske i baltičke države smatraju se najvjerovatnijim učesnicima.
Međutim, diplomate upozoravaju da najveća prednost članstva u EU leži u solidarnosti. Ako samo neke zemlje preuzmu finansijski teret, blok bi se mogao ozbiljno podijeliti.
Kako kažu Njemačka možda u budućnosti neće željeti spašavati banku u zemlji koja sada ne želi izdvojiti novac za Ukrajinu.
– Solidarnost je dvosmjerna ulica – poručio je jedan diplomata.
Teoretski postoji još jedna opcija da se plan progura kvalifikovanom većinom, ignorišući belgijski veto. Ali diplomate tvrde da se ta opcija ne razmatra ozbiljno, prenosi Klix.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.