Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije, a danas zamjenik predsjednika ruskog Saveta bezbjednosti i bliski Putinov saradnik, koga, prema nekim procjenama, ruski lider koristi kao “prvog jastreba” zaduženog za upućivanje najekstremnijih prijetnji Zapadu poput nuklearnih – radi zastrašivanja, optužio je Beč da je napustio svoju dugogodišnju vojnu neutralnost i upozorio da Moskva neće tretirati Austriju drugačije od Švedske i Finske, koje su odlučile da se pridruže NATO-u nakon što je Rusija pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu krajem februara 2022. godine.
Ta austrijska neutralnost dugo je pozicionirala Beč kao ključno mjesto međunarodne diplomatije i domaćina brojnih organizacija i njihovih kancelarija poput UN-a, IAEA-e, OEBS-a ili OPEC-a.
– Sada razum ustupa umjesto instinktu krda. Slijedeći Finsku i Švedsku, austrijski establišment – podstaknut krvožednim Briselom, podstiče javnu raspravu o napuštanju svoje ustavom utvrđene neutralnosti u korist članstva u NATO – napisao je bivši ruski predsjednik u članku koji je objavio internet portal prokremaljskog propagandnog kanala RT.
Medvedev navodi da je neutralnost Austrije bila presudan faktor u njenom izboru za domaćina gotovo 20 međunarodnih organizacija. Upozorio je da bi pristupanje NATO potkopalo “duh Beča” i ugrozilo sposobnost Austrije da održava uravnotežene odnose sa različitim svjetskim partnerima, prenosi “Njuz vik”.
Svaki korak ka pridruživanju NATO takođe bi pokrenuo pravna pitanja o sposobnosti zemlje da promeni svoj neutralni status bez kršenja ugovora poslije Drugog svjetskog rata, ustvrdio je.
– To vodi do očiglednog zaključka: vrijeme je da se razmotri preseljenje sjedišta međunarodnih organizacija u zemlje globalnog Juga i Istoka, koje mogu obezbjediti potrebne uslove za njihov rad – rekao je Medvedev u svom komentaru pod naslovom “NATO Anschluss”, aludirajući na aneksiju Austrije od strane nacističke Njemačke 1938. godine.
“Kršenje međunarodnog prava”
Medvedev je naglasio da je neutralnost Austrije zaštićena Austrijskim državnim ugovorom iz 1955. i Moskovskim memorandumom.
Tvrdi da bi svaki korak ka članstvu u NATO prekršio međunarodno pravo, posebno Bečku konvenciju o pravu ugovora.
– Šta može da učini Moskva, koja je u suštini bila jedan od arhitekata moderne Austrije? Odgovor je da se entuzijastima ratne histerije udari po prstima u okviru međunarodnog prava… Odgovori na dva ključna pitanja – da li Austrija ima pravo da se jednostrano odrekne svoje zakonski utvrđene neutralnosti i da li može samostalno da odluči o pristupanju NATO-u – oba su nedvosmisleno negativna – rekao je Medvedev.
Bivša austrijska ministarka spoljnih poslova iz redova krajnje desničarske Slobodarske partije Karin Knejsl takođe je iznijela ovo Medvedevljevo pravno tumačenje, navodeći da Austrija ne može da promijeni svoju neutralnost bez jednoglasne saglasnosti svih potpisnica ugovora, uključujući i Rusiju.
– Uprkos javnom otporu, Austrija je postepeno produbljivala vojnu saradnju sa EU i NATO kroz misije obuke i učešće u inicijativi Partnerstvo za mir – rekao je Medvedev, navodeći više od 3.000 vojnih konvoja NATO-a i 5.000 letova aviona saveza kroz austrijsku teritoriju 2024. kao dokaz “puzajuće militarizacije”.
Medvedev je istakao nedavne izborne rezultate koji su, kako je ocijenio, pokazali veoma ograničenu podršku članstvu u NATO. Liberalna partija Nova Austrija, koja se zalaže za pristupanje, dobila je manje od 10 odsto glasova, dok je protivnato Stranka slobode osvojila 37 odsto glasova.
“Sjetite se Finske i Švedske”
Medvedev je svoj članak završio oštrim upozorenjem na bezbjednosne rizike sa kojima bi Austrija mogla da suoči svojim približavanjem članstvu u NATO, rekavši da bi se austrijske oružane snage “mogle naći uključene u dugoročne misije ruskih oružanih snaga”.
– Protiv Švedske i Finske, nakon njihovog pristupanja NATO, usvojen je paket protivmjera, a Austrija ne bi trebalo da očekuje nikakve izuzetke u ovom slučaju – zaključio je Medvedev.
“Ne možemo jednostavno sjediti skrštenih ruku”
Komentari Dmitrija Medvedeva dolaze nakon što je još krajem jula austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger pozvala na otvorenu raspravu o dugogodišnjoj neutralnosti zemlje, navodeći da ona više ne garantuje nacionalnu bezbjednost suočena sa rastućom geopolitičkom nestabilnošću i sve agresivnijom Rusijom.
U intervjuu za “Die Velt”, Majnl-Rajzinger je naglasila da sama neutralnost ne štiti Austriju te je ukazala na značaj jačanja odbrambenih sposobnosti i produbljivanja međunarodnih partnerstava.
– Austrija je zaštićena ulaganjem u sopstvene odbrambene kapacitete i u svoja partnerstva – rekla je ona, kako je tada prenio ukrajinski medij “United24”.
Ministarkin iskaz uslijedio je nakon prijedloga Emila Briksaa, direktora Diplomatske akademije u Beču, koji je sugerisao da Austrija treba da razmotri pristupanje Sjevernoatlantskom savezu.
Majnl-Rajzinger je izrazila podršku javnoj raspravi o tom pitanju, priznajući da trenutna politička i društvena većina i dalje odbacuje članstvo u NATO.
Istakla je da bi, iako ne zagovara trenutno pristupanje, bilo nerealno podrazumijevati da neutralnost štiti Austriju od savremenih prijetnji.
– Ne možemo jednostavno sjediti skrštenih ruku i tvrditi da dok god mi nikome ne naudimo, niko neće nauditi nama. To bi bilo naivno. Svijet se promijenio – primjetila je.
Istorijski “poligon” za poslove Moskve
Prema njenim riječima, Austrija se već udaljila od strogog tumačenja neutralnosti od ulaska u Evropsku uniju 1995. godine, kada se Beč priključio NATO-vom Partnerstvu za mir, a učestvuje i u NATO-vom Evroatlantskom partnerskom savjetu.
Ta zemlja takođe doprinosi evropskoj bezbjednosti učešćem u mirovnim misijama pod vođstvom EU i podrškom zajedničkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici bloka.
Iako Austrija i Sjevernoatlantski savez (NATO) imaju bliske odnose, ona je, uz Irsku, Kipar i Maltu, jedna od četiri članice Evropske unije koje nisu i članice NATO.
Inače, Austrija je istorijski važna lokacija za Moskvu.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, kako je u julu 2023. pisao “Financial Times”, Beč je ponovo postao špijunska prestonica Evrope.
Iako se činilo da su austrijske bezbjednosne službe po tom pitanju prilično inertne i sposobne da djeluju samo ograničeno, čini se da se, kako je prošle godine pisao ruski nezavisni istraživački medij “The Insider”, stav Beča prema mnoštvu ruskih špijuna na austrijskoj teritoriji konačno počeo da se mijenja.
Austrijske vlasti tada su formirale novu kontraobaveštajnu agenciju, koja je počela ozbiljnije da shvata problem ruskih obavještajnih operacija, a u martu 2024. protjerala su dvojicu ruskih diplomata zbog, kako je navedeno, “radnji koje su nespojive sa njihovim diplomatskim statusom“, piše Jutarnji.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.