Riječ je o početku izgradnje mreže od 600 takvih tvrđava, koje predstavljaju ključni dio odbrambene strategije zaštite najizloženijeg dijela istočnog krila NATO od moguće invazije.
Ova linija bunkera je dio slojevitog odbrambenog sistema koji će se protezati skoro 1.000 kilometara, od sjevera Estonije do Poljske, sa ciljem odbrane baltičkih država.
Iako je desetogodišnji projekat počeo 2024. godine, zvaničnici odbrane izrazili su zabrinutost da možda neće biti završen na vrijeme.
Oni se plaše da bi, u slučaju mirovnog sporazuma u Ukrajini, Moskva mogla da preusmjeri pažnju na Baltik, posebno imajući u vidu planove Kremlja da poveća vojnu proizvodnju i eskalira hibridne napade.
– Naš cilj je da budemo što bolje pripremljeni da branimo našu naciju od agresivnog susjeda – rekao je Kristjan Halg, portparol Estonskih odbrambenih snaga, za britanski Telegraf.
Sve tri baltičke države – Estonija, Letonija i Litvanija – svjesne su nedostatka strateške dubine i ne mogu sebi priuštiti gubitak teritorije.
🇪🇪 Construction of the first bunkers of the defensive line has begun in Võru County, Estonia
They will become part of the so-called "Baltic Defense Line".
In the next stage, over the coming months, another 23 bunkers will be built, designed to protect military personnel from… pic.twitter.com/8w3RwaLoFu
— dana (@dana916) December 18, 2025
– Uskraćivanje mobilnosti neprijatelja od prvog metra je neophodno da bi se uskratila njihova operativna sloboda i da bi se savezničkim snagama omogućilo da budu efikasnije u svom odbrambenom položaju – dodao je Halg.
Utvrđenja protiv ruske artiljerije
Bunkeri, svaki površine oko 35 kvadratnih metara, prvenstveno su projektovani da izdrže “direktne pogotke artiljerijskih granata kalibra 152 mm, koje najčešće koriste ruske oružane snage”, objasnio je Halg.
Međutim, priznao je da bi otpornost na smrtonosne dronove tipa Šahed “zavisila od ugla udara”, dok bunkeri vjerovatno ne bi izdržali udar razornih klizećih bombi.
U narednih nekoliko mjeseci planirana je izgradnja još 23 bunkera, zajedno sa 40 kilometara protivtenkovskih rovova koji se već kopaju, a cijela linija trebalo bi da bude završena najkasnije do 2027. godine.
Inače, Estonija, Letonija i Litvanija će uložiti po 70 miliona evra u Baltičku odbrambenu liniju, što je ogroman izdatak iz njihovih odbrambenih budžeta. Estonija trenutno prednjači u sprovođenju plana.
Estonia has begun installing the first concrete bunkers along its southeastern border with Russia as part of the Baltic Defense Line, a 600-bunker network designed to strengthen the European Union's and NATO’s eastern flank. pic.twitter.com/rfOuaWJLzK
— Daractenus (@Daractenus) December 13, 2025
Kadi-Kai Kolo, šefica odjeljenja za infrastrukturu u Estonskom centru za odbrambena ulaganja, rekla je da njena zemlja ima komparativnu prednost jer veliki dio njene granice pokriva Čudsko jezero i močvarni teren, koji služe kao “prirodne barijere”.
Estonia’s digging anti-tank trenches and building bunkers along its border with Russia, with plans for up to 28 bunkers and 10 storage sites by 2025. Latvia and Lithuania are set to build similar defenses too. pic.twitter.com/nLqCwyIh1l
— WarTranslated (@wartranslated) June 20, 2025
Duž kopnene granice sa Rusijom biće postavljeno 40 “odbrambenih uporišta”, koja će, pored bunkera, uključivati kontejnere za opremu, skloništa, protivtenkovske prepreke i bodljikavu žicu.
Međutim, projekat kasni godinu dana nakon što je prototip bunkera teško oštećen tokom testiranja krajem 2024. godine.
„Nažalost, ne razumiju svi u Evropi koliko je ova situacija ozbiljna”
– Dobili smo vrijedne povratne informacije i ispravili naše projekte – rekla je Kolo. Pored toga, estonska vojska radi na instaliranju sistema za detekciju dronova i nabavci ključnih sistema protivvazdušne odbrane.
Rajmond Kaljulaid, šef estonske delegacije pri NATO, smatra postavljanje prvog bunkera važnom prekretnicom.
– To je samo jedan primjer odlučnosti ovih zemalja da zaštite našu slobodu i suverenitet od ruskog imperijalizma – rekao je on i kritikovao dio Evrope.
– Nažalost, ne razumiju svi u Evropi koliko je ova situacija ozbiljna. Neki lideri razumiju, ali nisu u stanju da djeluju i zapravo nešto urade umjesto da samo pričaju o tome – poručio je on, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.