Od prvih formalnih susreta polovinom XVI vijeka, preko savezništava sredinom XVIII i početkom XIX vijeka, imperijalnih okršaja u centralnoj Aziji polovinom istog, savezništva u Prvom i Drugom svjetskom ratu, hladnoratovskog sukoba u Evropi u XX vijeku do ovog današnjeg suparništva koje se proteže od istočne Evrope, Balkana, Bliskog istoka, prostora Kavkaza, preko centralne Azije do Indo-pacifika.
Istorija rusko-britanskih odnosa je prepuna rivaliteta, suparništva i konfrontacije, mada su imperije u otvorenom sukobu bile samo jednom, i to u Krimskom ratu sredinom XIX vijeka, kada su Britanci zajedno sa Francuzima podržali Osmansko carstvo i porazili carsku Rusiju u sukobu za strateško poluostrvo u Crnom moru.
Uprkos neskrivenim animozitetima, imperije su kroz istoriju djelovale zajedno kao saveznici u šest ratova i sukoba.
Zajedno kao saveznici su bili polovinom XVIII vijeka protiv Francuske, Pruske i Španije da bi pomogli Habsburškoj monariji da očuva opšti status quo u Evropi. Potom su početkom XIX vijeka bili zajedno više od dvije decenije u borbi protiv Napoleona i revolucionarne Francuske. Ubrzo nakon toga su zajedno značajno pomogli Grcima uočajničkim borbama za nezavisnost od Osmanskog carstva. Krajem XIX vijeka su bili zajedno u Savezu osam nacija u ratu protiv Kine tzv. Bokserskog ustanka, ostavljajući je nakon toga u polukolonijalnom stanju, tehnički i ekonomski zaostalom, i veoma zavisnom od veliki sila. Početkom XX vijeka, prevazilazeći međusobna neslaganja, su bili zajedno sa silama Antante u suprotstavljaju rastućoj snazi Trojnog saveza u Prvom svjetskom ratu. Mada ideološki veoma suprostavljeni u Drugom svjetskom ratu su opet bili zajedno protiv nacističke Njemačke i Trojnog pakta.
Istorijski gledano rivalstvo je iskovano još u XIX vijeku tokom čestih sukobljavanja širom centralne Azije, Afganistana i Persije, a Velika igra se kao i danas nije vodila kroz direktan sukob, već kroz posredničke borbe širom azijskih pograničnih zona, kroz špijunažu i uticaj.
Britanci su se plašili ruskog zadiranja u dragulj njihovog carstva, Indiju, a Rusi su na njih gledali kao na beskrupulozne manipulatore država u svom susjedstvu.
U XX vijek se ušlo s međusobnim nepovjerenjem, rivalitetom i suparništvom što najbolje oslikava zalaganje tadašnjeg britanskog premijera V. Čerčila za davljenjem boljševizma u kolijevci, a Britanci su tada u ruskom građanskom ratu 1917. godine, ili kako ga danas pojedini analitičari nazivaju, prvoj obojenoj revoluciji, podržavali Bijeli pokret protiv Sovjeta.
Međutim, koliko interesi imperija određuju retoriku političkih lidera, kako tada tako i danas, najbolje se vidi iz izjave V. Čerčila neposredno uoči Drugog svjetskog rata, kada je obećao Rusiji i ruskom narodu – bilo kakvu tehniku ili ekonomsku pomoć, koja je u moći Britanije i koja bi im mogla biti od koristi.
Kad je bilo potrebno Britanci su se borili protiv Rusa, kada je bilo korisno bili su zajedno na istoj strani, ali bez obzira na sva savezništva sa ostrva se na Rusiju uvijek gledalo kao na potencijalnu prijetnju. S druge strane Rusi su smatrali Britance svojim tradicionalnim neprijateljima još iz vremena kada su kontrolisali svijet, vladajući morima i okeanima.
Nakon okončanja Drugog svjetskog rata Velika igraje nastavljena, ali sa novim ulozima, a Britanci su mada u oba svjetska rata saveznici sa Rusima, tokom Hladnog rata postali najpouzdaniji saveznik Vašingtona protiv Moskve.
Cilj britanske spoljne politike u posljednjih petstotina godina bio je – stvoriti razjedinjenu Evropu i osigurati da nijedna od velikih sila ne dobije prevlast, često podržavajući slabe protiv jakih.
Napomena: Raspadom bivšeg SSSR-a ovo rivalstvo je preoblikovano ali nije izbrisano. UK je u početku bilo veoma otvoreno za ruske bogataše, pretvarajući London u Londongrad ili Moskvu na Temzi, a cijeni se da je u London stiglo vise od 30 ruskih milijardera iliti oligarha, sakapitalom od preko 27 milijardi britanskih funti. No, ovi odnosi su nakon niza špijunskih skandala, optužbi za subverziju i trovanja, ubrzo pogoršani, i malo je vjerovatno da će se značajnije oporaviti u nekoj doglednoj budućnosti.
Nakon okončanja Hladnog rata britanci su bili glavni zagovornici proširenja NATO aliance u države Istočne Evrope i Baltika, a pojačali su svoje prisustvo i angažman na prostorima centralne Aziji, uključujući i raspoređujući dio svojih vojnih u Afganistan. Rusija je odgovorila ojačavanjem bezbjednosne pozicije u postsovjetskom prostoru kroz organizacije kao što je Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti – ODKB, i počela svoje bliže povezivanje s Kinom.
Ujedinjeno kraljevstvo Velike britanije i Sjeverne Irske – UK je ostrvska je država smještena uz sjeverozapadnu obalu kontinentalne Evrope, a čine je kopneni dio ostrva Velika britanija, sjeveroistočni dio ostrva Irska i više od 5.000 manjih ostrva gdje živi oko 70 miliona stanovnika. Deseta je ekonomija svijeta s nominalnim BDP-om oko 4 biliona USA dolara, s šestim po veličini vojnim budžetom i oko 180.000 aktivnih vojnika u kopnenim snagama, mornarici i vazduhoplovstvu. UK je danas nuklearna sila, jedan od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a s dobro organizovanom bezbjednosnom i obavještajnom službom, i veoma brojnom i umješnom diplomatskom službom širom svijeta, ali po značaju nije ni blizu nekadašnjoj imperiji, koja se prostirala na šest kontinenata, pokrivajući oko 30 odsto svjetske populacije, i u kojoj kako se govorilo – sunce nikada nije zalazilo. UK nakon dva svjetska rata, Suecke krize, okončanog procesa dekolonizacije, i napuštanja Evropske unije, sasvim sigurno više nije sila kakva je bila. Izvor. World Economics Research
Ono se danas projektom Globalna Britanija repozicioniralo i orijentisalo prema Istoku, nastojeći da kao čuvar poretka zasnovanog na pravilima obnovi globalni uticaj na pozornici globalne konkurencije. Pojačalo je veza s Japanom, Južnom Korejom i Indijom, pridružilo se trilateralnom vojno-bezbjednosnom pakt – AUKUS, zajedno s SAD-a i Australijom, a u region Indo-pacifika su poslali svoju najveću borbenu grupu nosača aviona – HMS Queen Elizabeth.
Ruska federacija se prostire na dva kontinenta i smještena je u istočnoj Evropi i sjevernoj Aziji. Površinom je najveća država na svijetu gdje živi oko 140 miliona stanovnika. Četvrta je ekonomija svijeta s nominalnim BDP-u oko 7,7 biliona USA dolara i ogromnom bazom prirodnih resursa. Prema godišnjem vojnom budžetu u 2024.godini oko 150 milijardi USA dolara treća je vojna sila na svijetu, iza SAD-a i Kine, sa nuklearnim potencijalima koja su nešto veća od potencijala NATO aliance. Izvor. World Economics Research
Rusija je još od carskog doba bila velika i regionalna sila. Tokom najvećeg dijela SSSR je bio jedna od dvije svjetske supersile, ali je Rusija kao njegova nasljednica izgubila ovaj status. Danas je opterećena ratom u Ukrajini, izolovana sankcijama od Zapada, i bori se za opstanak, ali i za obnovu globalnog prestiža.
Rusija nastoji održati dominaciju na prostoru centralne Azije koji je istorijski bio u centru anglo-ruskog rivaliteta i suparništva, pokušava iskoristiti svoje strateško partnerstvo s Kinom, produbiti energetske veze s Indijom, i projektovati uticaj širom azijsko-pacifičkog regiona.
Rivalitet i suparništvoiz XIX vijeka se vodilo špijunima i vojnicima a danas se ono vodi narativima, i dok se UK predstavlja kao prvak suvereniteta i demokratije naglašavajući principe koji su temelj njene agende globalnog poretka, dotle Rusija nastupa s multipolarnošću, suverenitetom, i legitimnošću tradicionalnih sfera moći protiv dominacije Zapada.
Zanimljivo je da su se odnosi Rusije sa Njemačkom, Francuskom, Japanom kroz vrijeme mijenjali, ali da rivalitet i suparništvo sa Ujedinjenim kraljevstvom nikada nije stalo, nego je samo mutiralo, kao i da ovaj beskrajni sukob vođen uticajima, savezima i narativima nije samo dio evropske istorijeveć i dioistorije istrateškog tkiva Azije koja je opet u fokusu geopolitičkih interesa postajući prostor sporenja, i gdje se Velika igra sasvim izvjesno nastavlja.
MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista
24 oktobar 2025. Banjaluka
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.