Moramo da budemo spremni za borbu. Nije riječ o njemačkom vremenskom okviru. To su obavještajni podaci NATO-a. Svih 32 članice NATO-a saglasne su da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na jednu zemlju članicu do 2029. – upozorio je u junu general-pukovnik Kristijan Frojding, načelnik njemačke vojske.
Njegovi komentari su odjeknuli u nizu sve češćih upozorenja zapadnih lidera i odbrambenih zvaničnika o prijetnji koja dolazi iz Rusije i trenutnom nedostatku spremnosti Evrope. Prema Frojdingu, Rusija bi mogla da izvrši napad i ranije, uprkos tome što rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, a Kijev tvrdi da je Moskva izgubila 1,3 miliona ljudi i ogromne količine vojne opreme.
U evropskim prijestonicama raste strah da će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati da proširi rat na Evropu u narednih 12 mjeseci kako bi izašao iz ćorsokaka u Ukrajini, piše „Volstrit žurnal“.
Nekoliko evropskih zvaničnika za nacionalnu bezbjednost upozorilo je da bi Rusija mogla da pokuša da testira koheziju NATO-a napadom na jednu od baltičkih država, švedskih i danskih ostrva u Baltičkom moru ili teritoriju Alijanse na Arktiku. Sama Rusija je krajem avgusta zaprijetila napadom na britanske fabrike nakon što je London dao Kijevu planove za izgradnju raketa „storm šedou“.
Ruska vojska na nepoznatoj lokaciji u UkrajiniBezbjednosna situacija u Evropi se pogoršala u posljednja 24 mjeseca i vidimo veću spremnost Rusije da preuzme veće operativne rizike u svojim hibridnim operacijama – rekao je švedski ministar odbrane Pol Jenson.
Mračno upozorenje Tuska
U posljednjem u nizu upozorenja, premijer Poljske Donald Tusk rekao je da Moskva planira napade na saveznike Ukrajine i da će Kremlj pokušati da te napade predstavi kao „slučajne“, u pokušaju da „parališe ili barem oslabi motivaciju zemalja NATO-a“ da priteknu u odbranu članice koja bi se našla na udaru.
– Postoji realan rizik da će dronovi ili druge vrste projektila ući na teritoriju jedne ili više zemalja na istočnom krilu i čak izazvati razaranja. Zvanično objašnjenje biće da je riječ o nesrećnom slučaju i da nema razloga da NATO razmatra odgovor – rekao je Tusk u četvrtak.
Djeluje da Rusija sve smjelije izvodi napade u blizini poljske granice. U napadu dronom prošlog vikenda pogođen je voz na istoj pruzi kojom su sat ranije prošle evropske diplomate i visoki zvaničnici, što je podstaklo strahove od moguće eskalacije ukrajinskog rata u Evropi.
Rat u Ukrajini i pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa na evropske saveznike podstakli su mnoge članice NATO-a da dramatično povećaju izdvajanja za odbranu. Pentagon trenutno preispituje svoje vojno prisustvo u evropskim zemljama, koje je Tramp optužio da koriste američku zaštitu, a odbijaju da pomognu u vođenju njegovog nepopularnog rata protiv Irana.
Da li je NATO spreman?
NATO je već razvio detaljne planove o tome kako bi odgovorio ukoliko Rusija pokrene napad na baltičke države, uključujući moguću invaziju na Estoniju, Letoniju ili Litvaniju. Ali, otvoreno je pitanje da li je Alijansa spremna da se suoči sa masovnim vazdušnim napadima kakve trpi Ukrajina.
– NATO zemlje još nisu spremne da se suoče sa masovnim napadima dronovima i raketama kakve Rusija izvodi na Ukrajinu – upozorio je komandant litvanskog ratnog vazduhoplovstva, pukovnik Antanas Matutis.Informacione kampanje, propaganda i sabotaže, pojavljivanje dronova u blizini kritične infrastrukture u Evropi, kao i upadi jurišnih dronova i krstarećih raketa u vazdušni prostor NATO-a dešavaju se svakog dana. Ovi događaji, zajedno sa našim negativnim istorijskim iskustvom sa agresivnim susjedom, primoravaju nas da ulažemo u odbranu – rekao je on u četvrtak, prenio je „Skaj njuz“.
Matutis je istakao da se dronovi u Ukrajini koriste u velikom, jeftinom obimu u odnosu na količinu municije koju koristi protivvazdušna odbrana, uz tradicionalnije napade krstarećim i balističkim raketama.
– Čini se da proizvodni kapaciteti zemalja članica NATO-a još nisu spremni da odgovore na ovaj zahtjev – rekao je on, pozivajući na ulaganja u „nove i jeftinije načine suočavanja sa postojećim prijetnjama“.
„Situacija se mijenja toliko brzo da će sve zastarjeti“
Ukrajinski i zapadni odbrambeni zvaničnici rekli su Rojtersu da se razvoj događaja na frontu u Ukrajini odvija toliko brzo da pojedina oružja i taktike NATO-a rizikuju da zastare. Dok se Ukrajina – koja nije članica NATO-a – prilagođava u roku od nekoliko nedjelja, NATO godinama – a ponekad i decenijama – nabavlja i razvija sisteme naoružanja.
Denis Štilerman iz kompanije „Fajer point“, jednog od vodećih ukrajinskih proizvođača raketa i dronova, rekao je Rojtersu da su tenkovi sada „bezvrijedni“, jer dron koji košta oko 5.000 dolara može da uništi tenk.
Ipak, Evropa i dalje ulaže velika sredstva u tenkove, za koje mnogi vojni analitičari smatraju da će i dalje imati važnu ulogu u budućim bitkama.
Velika slabost
Rat u Ukrajini razotkrio je i ranjivost za koju zvaničnici NATO-a kažu da ju je mnogo teže otkloniti: protivvazdušnu i protivraketnu odbranu. Neumorni ruski napadi na ukrajinske gradove ukazali su na zavisnost Evrope od sofisticiranih američkih sistema za presretanje raketa, poput „patriota“, čiji su presretači u Ukrajini u kritičnom nedostatku.
Strahujući da bi oslanjanje na „patriot“ moglo da postane strateška ranjivost, Evropa razvija alternative.
U julu su Ukrajina i devet evropskih saveznika pokrenuli koaliciju za protivvazdušnu odbranu, koja uključuje planove za zajednički razvoj novog sistema za presretanje balističkih raketa.
Projekat, poznat kao „Freja“, predstavlja konzorcijum od oko desetak kompanija, a „Fajer point“ je vodeći partner iz privatnog sektora. Cilj je da se napravi sistem koji će biti jeftiniji i brži za proizvodnju od „patriota“, uz obezbjeđivanje da njegova proizvodnja bude pod kontrolom Evrope, a ne SAD.
– Ako potrošite 20 milijardi dolara na PVO sistem, morate da budete nezavisni kad je riječ o sopstvenoj bezbjednosti – rekao je Štilerman Rojtersu.
Evropa je u strahu od potencijalnog ruskog napada. Zapadne procjene govore da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na jednu od NATO zemalja do 2029. godine, ili čak i ranije. Da li je NATO spreman za borbe? Ni tu procjene nisu baš „ružičaste“.
– Moramo da budemo spremni za borbu. Nije riječ o njemačkom vremenskom okviru. To su obavještajni podaci NATO-a. Svih 32 članice NATO-a saglasne su da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na jednu zemlju članicu do 2029. – upozorio je u junu general-pukovnik Kristijan Frojding, načelnik njemačke vojske.
Njegovi komentari su odjeknuli u nizu sve češćih upozorenja zapadnih lidera i odbrambenih zvaničnika o prijetnji koja dolazi iz Rusije i trenutnom nedostatku spremnosti Evrope. Prema Frojdingu, Rusija bi mogla da izvrši napad i ranije, uprkos tome što rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, a Kijev tvrdi da je Moskva izgubila 1,3 miliona ljudi i ogromne količine vojne opreme.
U evropskim prijestonicama raste strah da će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati da proširi rat na Evropu u narednih 12 mjeseci kako bi izašao iz ćorsokaka u Ukrajini, piše „Volstrit žurnal“. Nekoliko evropskih zvaničnika za nacionalnu bezbjednost upozorilo je da bi Rusija mogla da pokuša da testira koheziju NATO-a napadom na jednu od baltičkih država, švedskih i danskih ostrva u Baltičkom moru ili teritoriju Alijanse na Arktiku. Sama Rusija je krajem avgusta zaprijetila napadom na britanske fabrike nakon što je London dao Kijevu planove za izgradnju raketa „storm šedou“.
Ruska vojska na nepoznatoj lokaciji u UkrajiniBezbjednosna situacija u Evropi se pogoršala u posljednja 24 mjeseca i vidimo veću spremnost Rusije da preuzme veće operativne rizike u svojim hibridnim operacijama – rekao je švedski ministar odbrane Pol Jenson.
Mračno upozorenje Tuska
U posljednjem u nizu upozorenja, premijer Poljske Donald Tusk rekao je da Moskva planira napade na saveznike Ukrajine i da će Kremlj pokušati da te napade predstavi kao „slučajne“, u pokušaju da „parališe ili barem oslabi motivaciju zemalja NATO-a“ da priteknu u odbranu članice koja bi se našla na udaru.
– Postoji realan rizik da će dronovi ili druge vrste projektila ući na teritoriju jedne ili više zemalja na istočnom krilu i čak izazvati razaranja. Zvanično objašnjenje biće da je riječ o nesrećnom slučaju i da nema razloga da NATO razmatra odgovor – rekao je Tusk u četvrtak.
Djeluje da Rusija sve smjelije izvodi napade u blizini poljske granice. U napadu dronom prošlog vikenda pogođen je voz na istoj pruzi kojom su sat ranije prošle evropske diplomate i visoki zvaničnici, što je podstaklo strahove od moguće eskalacije ukrajinskog rata u Evropi.
Rat u Ukrajini i pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa na evropske saveznike podstakli su mnoge članice NATO-a da dramatično povećaju izdvajanja za odbranu. Pentagon trenutno preispituje svoje vojno prisustvo u evropskim zemljama, koje je Tramp optužio da koriste američku zaštitu, a odbijaju da pomognu u vođenju njegovog nepopularnog rata protiv Irana.
Da li je NATO spreman?
NATO je već razvio detaljne planove o tome kako bi odgovorio ukoliko Rusija pokrene napad na baltičke države, uključujući moguću invaziju na Estoniju, Letoniju ili Litvaniju. Ali, otvoreno je pitanje da li je Alijansa spremna da se suoči sa masovnim vazdušnim napadima kakve trpi Ukrajina.
– NATO zemlje još nisu spremne da se suoče sa masovnim napadima dronovima i raketama kakve Rusija izvodi na Ukrajinu – upozorio je komandant litvanskog ratnog vazduhoplovstva, pukovnik Antanas Matutis.Informacione kampanje, propaganda i sabotaže, pojavljivanje dronova u blizini kritične infrastrukture u Evropi, kao i upadi jurišnih dronova i krstarećih raketa u vazdušni prostor NATO-a dešavaju se svakog dana. Ovi događaji, zajedno sa našim negativnim istorijskim iskustvom sa agresivnim susjedom, primoravaju nas da ulažemo u odbranu – rekao je on u četvrtak, prenio je „Skaj njuz“.
Matutis je istakao da se dronovi u Ukrajini koriste u velikom, jeftinom obimu u odnosu na količinu municije koju koristi protivvazdušna odbrana, uz tradicionalnije napade krstarećim i balističkim raketama.
– Čini se da proizvodni kapaciteti zemalja članica NATO-a još nisu spremni da odgovore na ovaj zahtjev – rekao je on, pozivajući na ulaganja u „nove i jeftinije načine suočavanja sa postojećim prijetnjama“.
„Situacija se mijenja toliko brzo da će sve zastarjeti“
Ukrajinski i zapadni odbrambeni zvaničnici rekli su Rojtersu da se razvoj događaja na frontu u Ukrajini odvija toliko brzo da pojedina oružja i taktike NATO-a rizikuju da zastare. Dok se Ukrajina – koja nije članica NATO-a – prilagođava u roku od nekoliko nedjelja, NATO godinama – a ponekad i decenijama – nabavlja i razvija sisteme naoružanja.
Denis Štilerman iz kompanije „Fajer point“, jednog od vodećih ukrajinskih proizvođača raketa i dronova, rekao je Rojtersu da su tenkovi sada „bezvrijedni“, jer dron koji košta oko 5.000 dolara može da uništi tenk.
Ipak, Evropa i dalje ulaže velika sredstva u tenkove, za koje mnogi vojni analitičari smatraju da će i dalje imati važnu ulogu u budućim bitkama.
Velika slabost
Rat u Ukrajini razotkrio je i ranjivost za koju zvaničnici NATO-a kažu da ju je mnogo teže otkloniti: protivvazdušnu i protivraketnu odbranu. Neumorni ruski napadi na ukrajinske gradove ukazali su na zavisnost Evrope od sofisticiranih američkih sistema za presretanje raketa, poput „patriota“, čiji su presretači u Ukrajini u kritičnom nedostatku.
Strahujući da bi oslanjanje na „patriot“ moglo da postane strateška ranjivost, Evropa razvija alternative.
U julu su Ukrajina i devet evropskih saveznika pokrenuli koaliciju za protivvazdušnu odbranu, koja uključuje planove za zajednički razvoj novog sistema za presretanje balističkih raketa. Projekat, poznat kao „Freja“, predstavlja konzorcijum od oko desetak kompanija, a „Fajer point“ je vodeći partner iz privatnog sektora. Cilj je da se napravi sistem koji će biti jeftiniji i brži za proizvodnju od „patriota“, uz obezbjeđivanje da njegova proizvodnja bude pod kontrolom Evrope, a ne SAD.
– Ako potrošite 20 milijardi dolara na PVO sistem, morate da budete nezavisni kad je riječ o sopstvenoj bezbjednosti – rekao je Štilerman Rojtersu, piše Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.