Negativan prirodni priraštaj svakako predstavlja ozbiljan problem demografski Crne Gore i prosto je nešto što se dešava u dužem vremenskom periodu, jer su vrijednosti prirodnog priraštaja u Crnoj Gori decenijama u padu i nisu nikakvo iznenađenje – kaže Mileva Brajušković-Popović iz Direktorata za demografiju.
Najveći pad prirodnog priraštaja bilježe: Pljevlja, Bijelo Polje, Plužine – opštine koje već decenijama gube stanovništvo, prirodno ili iseljavanjem.
– Od 2020. do 2023. godine iz Crne Gore odselilo preko 15.000 državljana Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori. Dodatno možemo vidjeti da i nekih preko 60.000 državljana Crne Gore nije popisano, što ukazuje da oni ne žive u Crnoj Gori. To je dio stanovništva koji sa sobom odnosi reproduktivni potencijal, ekonomski, društveni i na kraju imamo ovu posljedicu o kojoj mi danas razgovaramo, a to je pad prirodnog priraštaja, 18 od 25 opština – kaže Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa.
Kao odgovor na sve izraženije demografske probleme, osnovan je Direktorat za demografiju. Cilj je izrada održive strategije.
– U demografiji nema brzih rezultata i nema brzih mjera. Zaista nam je cilj da napravimo mjere koje će dati dugoročne demografske rezultate, a ne kratkoročne političke rezultate – kaže Mileva Brajušković-Popović.
– Pitanje populacije i svih problema sa kojima se suočava naše društvo, prevazilazi jedan direktorat, jedno ministarstvo, to je pitanje vizije razvoja države. Prvi i osnovni korak je da promenimo način donošenja odluka, kao i one koji donose odluke koje ubrzavaju odlazak našeg stanovništva – Gordana Radojević.
Kako bi povećala broj novorođenčadi, država je povećala izdvajanja. Isto su uradile i opštine. Za bebe najviše izdvaja Žabljak – 700 evra, Cetinje, Plužine, Herceg Novi, Tivat i Budva daju po 500 evra za najmlađe. Najmanje izdvajaju Danilovgrad i Ulcinj. Ali, sve su prilike, da ni ovakav podsticaj ne pomaže.
– Demografi su skloni da ih nazovu gašenjem požara u negativnim demografskim trendovima. One kao takve ne mogu da daju rezultate, nisu dale rezultate nigde, pa neće dati rezultate ni u Crnoj Gori. Jer da su ove mere davale rezultate, podaci bi bili bolji, a ne sve gori gori – navodi Popović – Brajušković.
– Ne treba nas plašiti činjenica da će Crna Gora ostati bez stanovništva, ali treba nas zabrinuti činjenica da će ostati bez državljana Crne Gore i autohtonog stanovništva, ali svakako u budućnosti ovu zemlju će naseljavati, kao što već to i sada čine stranci.
Demografski oporavak neće se desiti preko noći. Potrebna je dugoročna, sveobuhvatna državna politika, usklađena između institucija, lokalnih samouprava i zajednice.
– Treba da težimo stvaranju jakih institucija koje će da podržavaju porodice sa decom, a ne da majčinstvo bude limitirajući faktor za profesionalni razvoj žene – ističe Brajušković – Popović.
– Prvi i osnovni korak je da promenimo način donošenja odluka, kao i one koji donose odluke koje ubrzavaju odlazak našeg stanovništva – kaže Gordana Radojević.
Negativan prirodni priraštaj je samo posledica, kažu sagovornici, uzroci su mnogo dublji. I upravo tu leži zadatak za sve u sistemu, jer podaci pokazuju da vremena za odlaganje nema.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.