Štaviše, uprkos značajnom izbornom uspjehu koji je potresao njemačku političku scenu i povećao pritisak na kancelara Fridriha Merca, AfD će vjerovatno ostati u opoziciji u obje pokrajine.
Izborni uspjesi desničara ne prestaju da tresu njemačku političku scenu. Ranije ovog mjeseca, AfD je zamalo osvojila apsolutnu većinu u Saksoniji-Anhalt, sa 43,8 odsto glasova, dok je CDU tada dobio 17,2 odsto.
Ovo su rezultati izbora u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji:
AfD – 38,2%
SPD – 35,5%
CDU – 4,9%
Ljevica – 6,5%
Zeleni – 5,7%
BSW – 4,8%
Ovo su rezultati izbora u Berlinu:
Ljevica – 25,7%
CDU – 18,8%
AfD – 16,3%
Zeleni – 14,3%
SPD – 12,1%
BSW – 4,8%
Kako je sumirala „Al Džazira“, stranka Ljevica osvojila je najviše glasova u Berlinu, dok je AfD pobijedila u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. Nakon rezultata izbora, ko-lider AfD Tino Krupala pozvao je Merca na ostavku.
– To bi zaista bilo olakšanje za ovu zemlju – rekao je on, prenio je „Dojče vele“.
Merc odbija da ode
Krupala nije jedini koji je pozvao na ostavku Merca, ali je kancelar to isključio, iako je ocijenio da su rezultati u Meklenburgu „katastrofa“.
Kako prenosi „Gardijan“, Merc je u rijetkom govoru u izbornoj noći poručio da će ostati kancelar i predsjednik stranke, te da će nastaviti sa reformama u oblastima poreza, zdravstvene zaštite, penzija i smanjenja birokratije.
– Njemačka je sposobna za reforme – rekao je on.
– Otišao bih čak toliko daleko da kažem da su ove reforme protivotrov za otrov autoritarizma, koji prodire sve dublje u naše društvo kako raste fascinacija autoritarizmom – dodao je Merc.
S kim će „stranka novih ljudi“ u vlast?
Nakon teških poraza Mercovih demohrišćana u dvije pokrajine, ko-liderka AfD Alis Vajdel rekla je da vidi svoju stranku kao nasljednicu CDU.
– Mi smo stranka novih ljudi u Njemačkoj. Vodimo razgovore jer nismo podigli nikakve zaštitne zidove – rekla je ona, odnoseći se na dogovor drugih stranaka o neulasku u koalicije sa AfD.
DW piše da je nakon pobjede u Saksoniji, gdje AfD nije uspjela da dobije željenu apsolutnu većinu, postalo jasno da se stranka muči da pronađe saveznike. Nijedna partija, izgleda, nije voljna da uđe u koaliciju sa AfD.
Vodeći kandidat stranke u Saksoniji, Ulrih Zigmund, takođe je rekao da bi vodio samo „stabilnu“ AfD vladu, čime je isključio manjinsku vladu koju bi tolerisali predstavnici drugih partija. Tokom izborne kampanje otišao je i korak dalje, više puta izjavljujući da bi na funkciji premijera pokrajine bio isključivo u jednopartijskoj vladi AfD.
Od tada nije jasno šta tačno želi AfD. Djeluje da rukovodstvo stranke ima snažan interes da pokuša da formira bilo kakvu vladu. To je potvrdila i Vajdel, koja je nakon izbora u Berlinu i Meklenburgu rekla da bi AfD mogao da preuzme vlast „čak i u manjinskoj vladi“.
Smatra se da Vajdel ima ambicije da naslijedi Merca na mjestu kancelara. Ona je već bila kandidatkinja svoje stranke za kancelara na izborima 2025, a mnogi u AfD je vide i u trci na narednim izborima. Uspješno formiranje pokrajinske vlade pod vođstvom AfD potencijalno bi moglo da podstakne te ambicije, piše DW.
Kontroverzni program
Ali, uspon stranke praćen je i sve većim protestima. Uspjeh AfD na izborima u Saksoniji – gdje bi krajnja desnica mogla da se nađe na vlasti po prvi put od Drugog svjetskog rata – izazvao je masovne proteste u 35 gradova zemlje.
Jer, krajnja desnica na vlasti – a AfD bi u Saksoniji dobio široka ovlašćenja nad prosvjetom, kulturom i unutrašnjom bezbjednošću – značilo bi, između ostalog, kako je stranka obećala:
– napuštanje evrozone i ukidanje evra,zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz šengenskog prostora,
– uvođenje nastave ruskog jezika sa nastavnicima kojima je to maternji jezik,
– pokretanje ofanzive za „remigraciju“ i deportaciju i manje dodjeljivanja državljanstava,
– drastično kresanje budžeta javnim medijskim servisima,
– zabranu zastava duginih boja u školama i uvođenje obaveznog pjevanja državne himne,
– ponovno uvođenje školovanja kod kuće,
-obustavu izgradnje novih vjetroparkova,
– promjenu zvaničnog slogana pokrajine iz „Misli moderno“ u „Misli njemački“.
Partija je takođe imala više skandala tokom izborne kampanje:
Jedan kandidat AfD za pokrajinskog poslanika u Meklenburgu morao je da se povuče pošto se saznalo da je ranije osuđen za pljačku banke.Drugi se povukao jer se pročulo da mu je vozačka dozvola trajno oduzeta zbog vožnje u pijanom stanju.
U Berlinu su kod jednog saradnika nositeljke liste pronađeni droga i suveniri sa nacističkim motivima.
Prema navodima iz izvornog teksta, AfD se u saveznim anketama kotira na oko 29 odsto, što je oko devet procentnih poena više od drugoplasiranih demohrišćana.
„Nešto je krenulo po zlu sa ponovnim ujedinjenjem Njemačke“
Prema „Forin polisiju“, uspjeh AfD-a ukazuje na to da je „nešto krenulo po zlu sa ponovnim ujedinjenjem istočne Njemačke“.
– Današnji stanovnici istočne Njemačke, čak i oni rođeni u ujedinjenoj Njemačkoj – učinili su premalo da se oslobode totalitarnog mentaliteta NDR. Oni odbijaju da preuzmu odgovornost za sopstveni položaj, zahtijevaju da se država brine o njima i pokazuju istu netrpeljivost prema drugim kulturama kakvu je nekada ispoljavao taj režim – rekao je listu istoričar Ilko-Saša Kovalčuk, piše Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.