Iako se ovaj svjetlosni fenomen najčešće vezuje za daleki sjever, ovoga puta mogao je da se vidi i znatno južnije, uključujući i područje Hrvatske, što je izazvalo oduševljenje i nevjericu među posmatračima.
Nebo u ružičastim i ljubičastim tonovima
Društvene mreže ubrzo su preplavile fotografije i video-snimci neba obojenog u nestvarne nijanse ružičaste, ljubičaste i plavičaste boje. Prizori su zabilježeni širom zemlje, kako duž obale, tako i u unutrašnjosti – a mnogi su priznali da nešto slično nikada ranije nisu videli, Prenosi Inex.hr.
Iako je pojava polarne svjetlosti na ovim geografskim širinama veoma rijetka, stručnjaci ističu da u periodima pojačane solarne aktivnosti aurora može da se proširi i ka južnijim dijelovima Evrope. Upravo takvi uslovi vladali su ove noći, što je omogućilo da se ovaj spektakl vidi i iz Hrvatske.
Zašto se polarna svijetlost pojavila tako južno?
Polarna svijetlost je direktno povezana sa pojačanom geomagnetskom aktivnošću. Kada Sunce emituje snažnije nalete energije, posljedice se mogu osjetiti i na Zemlji, pa se aurora tada ne zadržava isključivo iznad Arktičkog kruga, već postaje vidljiva i u krajevima gde se inače ne očekuje, prenosi Ona.rs.
🌎 GEOMAGNETSKI UDAR — ☄️ UPRAVO| G4 – Kp:8
▶️ Aurora borealis iznad Hrvatske
🇭🇷 Hrvatska, Zagorje, Hromec uz granicu sa SlovenijomFoto: Ivona Grilec
🔴 Crvena Aurora borealis je krvavi trag klimatskog Kerbera koji nemilosrdno osvaja i nemilosrdno uništava našu planetu.… pic.twitter.com/a8eWtj8LAb
— Damir Živaljić (@reo_krivace) January 19, 2026
Kako nastaje aurora borealis?
Aurora borealis nastaje kada naelektrisane čestice sa Sunca, poznate kao solarni vjetar, stignu do Zemlje i uđu u interakciju sa njenim magnetnim poljem. To polje ih usmerava ka polarnim oblastima, gde čestice prodiru u gornje slojeve atmosfere i sudaraju se sa atomima kiseonika i azota.
Tokom tih sudara oslobađa se energija u obliku svjetlosti, što na nebu stvara karakteristične svjetlosne “zavjese”, talase i lukove.
Boje zavise od vrste gasa i visine na kojoj se sudar dešava, kiseonik najčešće proizvodi zelenu, a ponekad i crvenu svJetlost, dok azot daje plavičaste i ljubičaste nijanse.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.