Međutim, on je priliku iskoristio za predavanje, pišu njemački mediji.
Šta god da je bila konkretna namjera finskog predsjednika Stuba i norveškog premijera Stjorea za razgovor sa ruskim predsjednikom, vjerovatno su ostali iznenađeni, prenosi Blic.
Telefonski razgovor održan u utorak trajao je sat i po vremena – znatno duže od predviđenih 25 minuta. Većinu vremena se nije govorilo o konkretnim rešenjima za konflikt u Ukrajini, već o istorijskim temama.
O prekidu vatre skoro da nije bilo riječi, prenosi britanski list “Fajnenšal tajms” (FT), pozivajući se na tri izvora upoznata sa tokom razgovora.
Prema tim navodima, Putin je najveći dio razgovora iskoristio kako bi im održao predavanje o srednjovekovnoj slovenskoj istoriji. Pritom je govorio o navodnim „korenima” sukoba, koje očigledno datira daleko u prošlost.
To je bio jedan od rijetkih direktnih razgovora evropskih vrhunskih političara sa Putinom od početka rata prije više od četiri i po godine.
Kada knez Rjurik mora da posluži kao opravdanje za rat u Ukrajini
Kako piše FT, Finac i Norvežanin su odlučili da puste ruskog predsjednika da govori kako bi saznali koliko je ozbiljan u vezi sa dijalogom sa Evropljanima. Detalji Putinovog predavanja još nisu javno objavljeni, ali ovo nije prvi put da on invaziju na Ukrajinu pravda istorijskim razlozima i drugom šefu države drži lekcije iz istorije.
Tako je Putin prošle godine na samitu u Aljasci objašnjavao Donaldu Trampu zašto Ukrajina istorijski pripada Rusiji. Ruski vladar je povukao liniju od vikinškog kneza Rjurika (navodnog osnivača prve ruske vladarske dinastije u 9. vijeku) i Jaroslava Mudrog, kako bi Moskvu prikazao kao legitimnog naslednika takozvane Kijevske Rusije. Putin je pomenuo i ukrajinskog kozačkog vođu iz 17. veka, koji se dobrovoljno priključio Ruskom carstvu.
– Ukrajinci i Rusi su “jedan narod” – ponavlja Putin iznova i iznova, citirajući nedavno i navodne genetske studije. Svoje viđenje ruske istorije, kojim pravda svoj ekspanzionistički rat, izneo je u brojnim intervjuima i govorima.
Prema medijskim izvještajima, Tramp je tada na Aljasci reagovao iznenađeno i ljutito na to predavanje i čak je zapretio da će prekinuti sastanak. Zajednički ručak je bio otkazan. Putin je pred Trampom takođe insistirao na svom zahtjevu da Ukrajina kapitulira i ustupi čitav Donbas.
Putin zahtijeva da se uzmu u obzir “legitimni interesi” Rusije
Stavovi koji se, ako je vjerovati izvještajima o telefonskom razgovoru između Stuba i Stjorea, do danas nisu promijenili. Agencija Rojters je iz krugova bliskih Kremlju prenela da je Putin u razgovoru jasno stavio do znanja da Rusija neće praviti kompromise u pogledu svog cilja da osvoji cijeli Donbas. Dvojica nordijskih političara su na to odgovorila da je neophodan “pravedan” mir.
Zvanično je iz Kremlja saopšteno da je trajni mir moguć samo ako se bezuslovno uzmu u obzir “legitimni interesi” Rusije. Pored toga, ruska predsjednička administracija je optužila EU i NATO za politiku konfrontacije.
“Legitimni interesi” Rusije vjerovatno su bili tema i na Aljasci. Oni bi, između ostalog, mogli biti zadovoljeni samo ako na čelo Ukrajine dođe rusofilna vlada i ako se poništi širenje NATO-a na istok.
U protekloj godini se, dakle, malo toga promijenilo na strani Putina što bi ukazivalo na spremnost da odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva. To je u najmanju ruku zaključak koji su Finac i Norvežanin mogli da izvuku iz ovog razgovora, zaključuje nemački “Tagšpigel” ..
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.