Svijet

Zajedničkom deklaracijom poslali jasnu poruku: Tramp, Putin i Si Đinping udarili na Međunarodni krivični sud

Predsjednik SAD Donald Tramp, ruski lider Vladimir Putin i kineski predsjednik Si Đinping oštro su kritikovali Međunarodni krivični sud (MKS) tokom pažljivo praćenog trilateralnog samita održanog u četvrtak u Šendženu.

Si Điping nakon sastanka sa Putinom i Trampom
FOTO: VYACHESLAV PROKOFYEV/SPUTNIK/KREMLIN POOL

U zajedničkoj deklaraciji lideri su upozorili ovaj međunarodni organ da ne „zloupotrebljava svoju nadležnost“ i naglasili značaj imuniteta državnih zvaničnika. Ovakav potez predstavljao je, prije svega, diplomatsku podršku Putinu, za kojim je raspisana međunarodna potjernica, ali i odraz dugogodišnjeg protivljenja Sjedinjenih Američkih Država i Kine autoritetu ovog suda.

Trampova poruka i zajednička deklaracija

Ton sastanku dao je sam Tramp još prije početka razgovora iza zatvorenih vrata. U javnom dijelu samita američki predsjednik je pred Sijem i Putinom istakao da je MKS institucija koja je „potpuno izmakla kontroli“ i koja je „daleko prekoračila svoja ovlašćenja“. Sud u Hagu nazvao je „odmetnutom globalističkom organizacijom“, poručujući da države moraju zaštititi svoj suverenitet.

Na snimcima koje su objavili međunarodni mediji vidi se kako Putin, dok Tramp govori o MKS-u kao o „odmetnutoj globalističkoj organizaciji koja je izmakla kontroli“, ne samo da se smiješi već i odobravajuće klima glavom.

Nakon sastanka koji je trajao sat i 20 minuta uslijedila je usaglašena deklaracija o miru, koja sadrži četiri tačke. U zvaničnom zaključku navodi se da su tri šefa države istakla značaj principa nacionalnog pristanka i poštovanja imuniteta državnih zvaničnika. Lideri su se saglasili da Međunarodni krivični sud i slična tijela ne smiju zloupotrebljavati svoja ovlašćenja.

Zanimljivo je da su ovu izjavu prvo objavili kineski državni mediji, nakon čega su je prenijeli ruski mediji, uključujući i one bliske Kremlju, dok američka zvanična verzija još nije objavljena.

Štit za Putina i razlog raspisivanja potjernice

Ovakav stav na najvišem političkom nivou pruža značajnu diplomatsku podršku Vladimiru Putinu, koji je trenutno jedna od najistaknutijih osoba za kojima traga MKS.

Sud u Hagu je u martu 2023. godine izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika, kao i ruske zvaničnice Marije Lvove-Belove. Na teret im se stavljaju navodni ratni zločini povezani sa ruskom invazijom na Ukrajinu, konkretno nezakonita deportacija i premještanje ukrajinske djece sa okupiranih teritorija u Rusiju. Nalog je i dalje na snazi, što znači da Putin rizikuje hapšenje ukoliko otputuje u neku od zemalja potpisnica Rimskog statuta, kojim je osnovan MKS.

Međutim, podrška koju je dobio u Šendženu za njega ima veliki značaj jer ni SAD ni Kina nisu potpisnice ovog ugovora, pa nemaju obavezu da sprovedu nalog za hapšenje.

Zašto se SAD protive Međunarodnom krivičnom sudu?

Iako su SAD demokratska država, njihovo protivljenje Međunarodnom krivičnom sudu ima dugu istoriju i nije počelo ovim samitom.

Trampova administracija ranije je najavila da će ovaj sud demontirati „ciglu po ciglu“, a 9. oktobra uvela je sveobuhvatne sankcije i vizna ograničenja protiv zvaničnika te institucije.

Vašington tradicionalno ne priznaje nadležnost suda nad američkim državljanima, pozivajući se na zaštitu državnog suvereniteta. Ipak, Trampov oštar stav ima i ličnu dimenziju.

Dio njegovog protivljenja sudu povezuje se sa Džekom Smitom, koji je radio kao tužilac u Hagu prije nego što je u SAD preuzeo ulogu specijalnog tužioca u istragama koje su vođene protiv Trampa.

Zašto Kini ne odgovara MKS?

Poput Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, ni Kina nije potpisnica Rimskog statuta, a 1998. godine glasala je protiv njegovog usvajanja. Osnovni razlog kineskog protivljenja leži u insistiranju Pekinga na principima državnog suvereniteta i nemešanja u unutrašnja pitanja drugih zemalja. Kina smatra da MKS ne smije nametati obaveze niti proširivati svoju nadležnost na države koje na to nisu dobrovoljno pristale.

U pozadini takvog pravnog stava nalaze se i konkretni geopolitički interesi Pekinga. Kineske vlasti strahuju da bi zapadne sile mogle iskoristiti MKS kao politički instrument za vršenje pritiska na Kinu zbog osjetljivih unutrašnjih i regionalnih pitanja.

Ljudska prava u Sinđangu i na Tibetu: Zapadne zemlje i organizacije za ljudska prava godinama optužuju Peking za kršenje prava Ujgura i Tibetanaca. Ujgurske grupe su 2020. godine zvanično zatražile od MKS-a da pokrene istragu protiv kineskih zvaničnika zbog navodnih zločina protiv čovječnosti. Tužilaštvo je taj zahtjev odbilo, navodeći da nema nadležnost nad Kinom.

Teritorijalni sporovi: Peking želi da isključi mogućnost da se međunarodni sudovi bave eventualnim vojnim ili bezbjednosnim akcijama Kine u Južnom kineskom moru ili u vezi sa Tajvanom.

Nakon samita u Šendženu portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova ponovio je da je stav Pekinga nepromijenjen. Istakao je da međunarodna pravosudna tijela moraju poštovati pristanak država, izbjegavati zloupotrebu nadležnosti i spriječiti „politizaciju i dvostruke standarde“.

Pročitajte još

Nuklearno oružje i izostanak Ukrajine

Pored pitanja Međunarodnog krivičnog suda, preostale tačke deklaracije tri svjetske sile odnosile su se na promovisanje reformi Ujedinjenih nacija, planove za povećanje proizvodnje naftnih derivata i dijalog o smanjenju nuklearnih rizika.

Lideri su ponovo potvrdili stav da se „nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi“.

Ipak, deklaracija nije sadržala mnogo detalja, niti je predvidjela rokove ili konkretne okvire za pregovore o smanjenju nuklearnih arsenala. Sve se svelo na načelni dogovor o nastavku razgovora.

Zanimljivo je i da se u zvaničnoj deklaraciji, koja ima četiri tačke, kao ni u izvještaju Kremlja o sastanku, uopšte ne pominje rat u Ukrajini. To je posebno upadljivo jer je Tramp na početku susreta jasno naglasio da će se o toj temi detaljno razgovarati tokom sastanka iza zatvorenih vrata, prenosi Blic.