Dovođenjem u pitanje NATO i Ujedinjenih nacija, ali i prijetnjama carinama koje direktno pogađaju Evropsku uniju, američki predsjednik jasno signalizira da želi novu raspodjelu moći po mjeri SAD.
Stručnjaci saglasni su da ne govorimo o incidentnim potezima, već o promišljenoj strategiji u svijetu koji ulazi u fazu multipolarnosti. Razlike, međutim, nastaju u procjeni da li je riječ o borbi za poziciju u novom poretku ili o pokušaju lične dominacije nad globalnim procesima.
Grenland kao simbol nove strategije
Nakon što je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da neće koristiti silu kako bi preuzeo Grenland, Donald Tramp je potom saopštio da je, poslije razgovora sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom, postignut okvir mogućeg sporazuma.
Iako detalji nisu poznati, pretpostavlja se da bi na ovom strateški važnom ostrvu mogao biti izgrađen zajednički sistem raketne odbrane i takozvana Zlatna kupola, čime bi se ograničile ambicije Rusije i Kine na Arktiku.
“Tramp ne ruši sistem bez razloga”
Aleksandar Mitić iz Instituta za međunarodnu politiku u ovom potezu vidi mnogo širi problem.
– Predsjednik Tramp je ovim potezima potencijalno ugrozio međunarodni sistem zasnovan u Ujedinjenim nacijama. A isto tako je najvjerovatnije nanio i ozbiljnu štetu transatlantskim odnosima, odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije – kaže on.
Istovremeno, Mitić ocjenjuje da Tramp ne ruši sistem bez razloga, već pokušava da zauzme bolju startnu poziciju u svijetu koji se mijenja.
– Tramp sada pokušava da u ovoj novoj trci, u toj multipolarizaciji, zauzme što je bolju poziciju za Sjedinjene Američke Države kako bi mogli da konkurišu prije svega Narodnoj Republici Kini, ali i Ruskoj Federaciji – smatra on.
“Ovo je napad na sva pravila međunarodnog prava”
Pojam multipolarizacije prvi put je snažno odjeknuo 2007. godine, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, kada ga je pomijenio Vladimir Putin – uz podsmijeh zapadnih lidera. Gotovo dvije decenije kasnije, 2025. godina proglašava multipolarizaciju za riječ godine, a proces se pokazuje kao nezaustavljiv.
U tom kontekstu pojavljuje se i ideja osnivanja Odbora za mir, zamišljenog kao alternative Ujedinjenim nacijama, u kojem bi Tramp, okružen najbližim saradnicima, imao ključnu ulogu.
Milovan Pisari iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, međutim, upozorava da je ovdje riječ o opasnom presedanu.
– Ovo je atak i napad i na sva pravila međunarodnog prava, da se razumijemo, i na demokratiju na kraju krajeva. Jer ko je zapravo učestvovao do sada, ko je potpisao, ko želi da bude član te organizacije do sada, vidimo da su zemlje gdje u suštini ne postoji demokratija ili te neke evropske zemlje gdje je demokratija vrlo upitna, kao što je, na primjer, Mađarska – kaže on.
Za razliku od Mitića, koji akcenat stavlja na geopolitičko nadmetanje, Pisari vidi lični projekat moći.
– U tom smislu, mislim, bojim se da jeste stvarno neka vrsta privatne mreže koja će služiti Trampu da upravo vlada svijetom. To je zapravo njegov cilj – ističe Pisati.
Evropa skeptična prema Odboru za mir
Istorija poznaje brojne primjere pojedinaca koji su pokušavali da osvoje države, kontinente ili čitav svijet u borbi za moć, teritoriju i resurse. Razlika je u tome što se danas, kako upozoravaju stručnjaci, ne vodi klasičan rat, već ekonomska ekspanzija kroz pritiske, zavisnosti i stvaranje poslušnih saveznika.
Dok Pisari govori o podjeli svijeta iza zatvorenih vrata, Mitić ukazuje na prve konkretne posljedice po Evropu.
– Vidimo da nekoliko važnih evropskih država, prije svega Francuska, ali vidimo i Velika Britanija, da su skeptične prema ovoj ideji odbora za mir. Naravno, one kao stalne članice Ujedinjenih nacija ne žele da se smanji njihova uloga, njihova značajnost. Tako da će to dovesti do raskola i unutar Evropske unije, i unutar NATO, i između evropskih država i Sjedinjenih Američkih Država – jasan je Mitić.
Podjela svijeta prema SAD, Kini i Rusiji
Pisari ide korak dalje i tvrdi da iza javnih sukoba postoji zajednički interes tri sile.
– Iako mi vidimo da u suštini malo se svađaju, čini mi se da ovdje postoji jako dobar zajednički interes između Rusije, Amerike i Kine. To je opet jedna podijela svijeta – kaže Pisari.
Prema njegovim riječima, posljedice takvog dogovora biće jasna hijerarhija.
– Biće jasnija podjela između onih koji imaju moć i onih koji nemaju moć, dok svi ostali uključujući Evropu neće imati apsolutno nikakav glas.
Povjerenje trajno narušeno
Razdvajanje između Vašingtona i Brisela već je vidljivo na više frontova, uključujući odnose prema Ukrajini i Venecueli. Sagovornici “Blic” TV saglasni su u jednom – čak i ako se kriza oko Grenlanda formalno riješi, povjerenje između SAD i EU biće trajno narušeno.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.