Nova strategija za jačanje otpornosti u slučaju katastrofe ili na estonskom hukukindlus – omogućila bi da se digitalne usluge vlade u potpunosti obavljaju iz inostranstva ukoliko teritoriju zemlje okupira strani neprijatelj, prenosi Blic.
Ova baltička zemlja sa 1,3 miliona stanovnika dijeli 294 kilometra dugu granicu sa Rusijom, te strahuje da bi mogla da bude jedna od glavnih meta ukoliko Moskva izvrši invaziju na neku od zemalja Evropske unije. Bezbjednosne službe već su upozorile da Rusija vodi hibridni rat protiv Evrope, a Estonija je optužila Moskvu za sve, od sajber napada do planova za podmetanje požara i presecanja podmorskih kablova za prenos podataka.
U međuvremenu je Estonija najavila da će zatvoriti sve granične prelaze sa Rusijom od 1. decembra, nakon pokušaja sabotaže estonske kompanije za proizvodnju dronova koji je navodno naredila ruska vojna obavještajna služba GRU. Premijer Estonije Kristen Mihal smatra da je ovo deo šireg ruskog hibridnog rata protiv Evrope, čiji je cilj smanjenje podrške Ukrajini i pritiska na Rusiju.
– Nećemo se zastrašiti – poručio je on.
Kopija čitavog državnog sistema
Kako piše “Politiko”, Estonija se sada priprema da prebaci javne usluge na klaud platformu.
– To je u slučaju da data centri budu uništeni ili da se neprijateljske snage nađu na našoj teritoriji i mi više ne budemo u mogućnosti da funkcionišemo – rekao je Tenu Grinberg, jedan od autora nove strategije i bivši zvaničnik estonskog Ministarstva pravde i digitalnih poslova.
Estonija već ima rezervnu kopiju podataka u svojoj “digitalnoj ambasadi” u Luksemburgu, koja je praktično kopija cjelokupnog državnog sistema i obuhvata sve, od registara građana i zemljišnih knjiga do pravnog sistema zemlje, navodi “Politiko”.
– Sada želimo da zaista budemo onlajn, bez obzira na to šta se dogodi. Sve ključne usluge moraju da ostanu dostupne onlajn… Sve mora da nastavi da funkcioniše – rekao je Grinberg.
Estonska vlada razvija bezbjedne aplikacije na klaud platformama provajdera “Majkrosoft Azur” i “Amazon Veb Servisiz”, kao i na sopstvenoj državnoj klaud platformi.
– Zemlja prenosi ovaj sistem u svoju “ambasadu podataka”, ali i na druge lokacije širom Evrope – rekao je Grinberg.
Čuvanje osnove za ponovnu izgradnju države
Alan Almere, savjetnik za IT arhitekturu i infrastrukturu u Ministarstvu pravde, rekao je “Politiku” da Estonija želi da posljedice najgoreg mogućeg scenarija svede na minimum.
– U idealnim okolnostima željeli bismo da izgradimo sisteme koji mogu da izdrže svaku moguću krizu, ali u stvarnosti nijedna zemlja ne može da predvidi ili ukloni svaki rizik. U najtežim scenarijima takođe moramo da sačuvamo pouzdanu osnovu na kojoj bi digitalna država Estonija mogla ponovo da bude izgrađena – rekao je on.
Cilj planiranja za najgori mogući scenario, kako je dodao, je da se obezbedi da “nikada ne moramo da počinjemo ispočetka, od nule”.
Estonci su postali svjesni opasnosti po digitalne usluge još 2007, kad se zemlja suočila sa talasom sajber napada koji su trajali 22 dana i izazvali prekid rada velikog broja komercijalnih i državnih servisa. Estonske vlasti kasnije su za napade optužile Rusiju. Taj incident je, u mnogo čemu, bio prvi veliki sajber napad modernog doba usmjeren na jednu državu. Podstakao je Talin da iz korijena promeni kompletnu digitalnu infrastrukturu, čime je Estonija postala jedna od najdigitalizovanijih država na svetu.
– Estonija je zauzela izuzetno napredan pristup digitalizaciji državnih usluga – rekao je “Politiku” Džozef Jarnecki sa Instituta RUSI.
Digitalna otpornost
Nedavni napadi na data centre u Rusiji još jednom su pokazali koliko su digitalne usluge postale ključne za zemlje koje se nalaze u ratnom stanju. Ukrajina je prošlog mjeseca pogodila tri data centra u vlasništvu ruskog provajdera “Jandeks”, pokazujući da je napad na računarske kapacitete postao skoro isto što i napad na elektranu koja obezbjeđuje struju, grijanje i gorivo od kojih zavise i vojska i civili.
Prema “Politiku”, estonski nacionalni plan za otpornost u slučaju katastrofe je primjer načina na koji države nastoje da zaštite svoje građane i javne usluge od takvih rizika premeštanjem digitalne infrastrukture van svojih granica.
Sve donedavno, rasprave o digitalnoj bezbjednosti uglavnom su bile usmjerene na očuvanje kontrole unutar sopstvene teritorije, kroz lokalno skladištenje podataka i razvoj tehnologija i data centara u granicama države.
Sada države – a posebno one suočene sa povećanim rizikom od sukoba – preispituju takav pristup i nastoje da rasporede rizike po svoju digitalnu infrastrukturu.
U četvrtak su Velika Britanija i Norveška objavile da razmatraju mogućnost međusobnog čuvanja bezbjednosnih podataka, uspostavljanjem sopstvenih “digitalnih ambasada”. I Estonija ulaže u “partnerstva i saveze sa bezbednim trećim zemljama” radi jačanja bezbednosti i otpornosti, navodi “Politiko”.
Ovo je sljedeći izazov
Estonija takođe već radi na pripremama za sljedeći izazov.
– Prvo pitanje bilo je kako da obezbijedimo da državni podaci Estonije ne nestanu – rekao je on, odnoseći se na digitalnu ambasadu u Luksemburgu.
– Sljedeći izazov je kako osigurati da država može da nastavi da funkcioniše sa tim podacima tokom krize. Moramo da obezbijedimo i da ti isti podaci ostanu razumljivi i upotrebljivi čak i za nekoliko decenija – rekao je Almere.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.