TRAMP PRIPREMA NEVIĐEN POTEZ Ameriku trese strah od onoga što bi predsjednik mogao da uradi pred izbore

 Time se jačaju očekivanja da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao pokušati da preuzme veći nadzor nad izborima, prenosi Blic.

Tramp i njegova administracija nizom poteza ovog ljeta intenziviraju sumnje u integritet američkih izbora, što među stručnjacima izaziva zabrinutost, a među onima koji negiraju rezultate izbora 2020. nadu da bi Bijela kuća mogla da proglasi nacionalnu vanrednu situaciju. U julu je Tramp u televizijskom obraćanju ponovno tvrdio da su američki izbori ranjivi na strano miješanje i ponovio neistinu da su predsjednički izbori 2020, koje je izgubio od Džoa Bajdena, bili ukradeni.

Nijedan predsjednik dosad nije pokušao da proglasi vanredno stanje kako bi preuzeo kontrolu nad glasanjem.

“Događale su se i čudnije stvari”

Kako prenosi “Večernji list”, kad je Trampa ranije ovog mjeseca desničarski voditelj Vejn Alin Rut na kanalu Real Amerikas Vojs upitao da li će da “proglasi vanredno stanje zbog nacionalne bezbjednosti za izbore”, predsjednik nije odbacio ideju.

– Recimo samo da su se događale i čudnije stvari, u redu? Ostavljam to na tome – odgovorio je Tramp.

Arija Brenč iz advokatske grupe Elijas, koja je ranije vodila tužbu protiv Trampovih izvršnih naloga o izborima, kaže da administracija “pokušava da pripremi teren za proglašavanje vanredne situacije kako bi se nacionalizovali izbori”.

– Mislim da predsjednik traži svaku priliku da to uradi – rekla je ona, prenio je “Gardijan”.

Pripreme za provokacije

Demokratski kongresmeni posljednjih mjeseci simuliraju scenarije odgovora na moguće izvršne provokacije, uključujući dezinformacije generisane vještačkom inteligencijom (AI) i slanje agenata ICE-a na birališta.

Napredne organizacije za demokratiju takođe se pripremaju.

Bivša direktorka nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard učestvovala je ranije ove godine u raciji FBI-a u okrugu Falton u Džordžiji, što je izazvalo pitanja. Kasnije je pred Kongresom svjedočila da je vodila istragu o stranim uplitanjima u izbore. Nakon njenog odlaska s dužnosti krajem juna Tramp je privremeno imenovao svog dugogodišnjeg saveznika Bila Pultija, što su kritikovali članovi obje stranke zbog njegova nedostatka iskustva u obavještajnom radu.

Bivši advokat Bijele kuće Taj Kob, danas oštar Trampov kritičar, je nakon julskog obraćanja upozorio je da je govor “namijenjen dodavanju preduslova koji su mu potrebni da proglasi vanredno stanje oko vremena izbora”.

Istakao je da je prisutnost agenata ICE-a na biralištima „gotovo izvjesna“ te da se može očekivati i nacionalna garda – sve kako bi se zastrašili manjinski i imigrantski birači te eventualno pokušali zaplijeniti mašine za glasanje.

Govor pa objavljivanje dokumenata

Nakon Trampova televizijskog govora, Radna skupina za vladinu transparentnost – koja uključuje kancelarije obavještajnih službi, NSA, CIA i Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti (DHS) – počela je na stranicama Bijele kuće da objavljuje deklasifikovane dokumente o „integritetu izbora“. Prvi paket uključivao je memorandume o ranjivostima elektronskih mašina za glasanje, stranom pristupu podacima o biračima i digitalnim manipulacijama.

Velik dio materijala već je bio poznat javnosti, a američke obavještajne službe zaključile su da nema dokaza da je Peking uticao na ishod izbora 2020.

Administracija je zatim iskoristila najavu guvernerke Nju Džerzija Miki Šeril da je zbog softverske greške 6600 nedržavljana bilo upisano u biračke popise (manje od 400 ih je glasalo) kako bi pojačala tvrdnje o masovnom glasanju osoba bez državljanstva.

DHS je 31. jula objavio da greške u Nju Džerziju ukazuju na potrebu za standardizovanim saveznim nadzorom. Objavljeni su i dokumenti o istragama u Mičigenu i Arizoni.

Tempo objava se ubrzava

U ponedeljak su deklasifikovane datoteke o kineskoj obaveštajnoj aktivnosti vezanoj uz bivšeg demokratskog kongresmena Erika Svolvela, a u utorak je Kancelarija za popis stanovništva tvrdila da je u preliminarnom usklađivanju 128 miliona zapisa identifikovano 24.000 nedržavljana koji su glasali 2020.

Metodologija nije objavljena, a stručnjaci su oštro kritikovali tvrdnju.

– Ova navodna analiza temeljena na popisnim podacima ne prolazi ni osnovni test vjerodostojnosti. Administracija ne daje dovoljno objašnjenja kako je došla do tih brojki – i to s razlogom – rekao je Dejvid Beker, izvršni direktor Centra za inovacije i istraživanje izbora.

“Nije isključen izvršni nalog”

Bijela kuća nije isključila mogućnost izvršnog naloga o vanrednom stanju, odbijajući da komentariše hipotetičke situacije. Portparolka Loren Bis poručila je da “ekstremne liberalne demokrate sprečavaju Amerikance da imaju puno poverenje u izbore odbijanjem da glasaju za SAVE Amerika Akt“ te da Tramp „apsolutno ima pravo: ili to sada popravimo, ili gubimo zemlju“.

Predloženi zakon SAVE Amerika Akt zahtijevao bi od država da predaju biračke popise saveznoj inspekciji, dao bi DHS-u ovlašćenja za brisanje osoba koje smatra neprihvatljivima, oštro ograničio glasanje poštom i uveo stroge dokaze o državljanstvu te uski popis ličnih dokumenata.

Brenč podsjeća da je Ustav „iznimno jasan“ i da su njegovi utemeljitelji prepoznali rizik centralizacije vlasti nad izborima u izvršnoj grani.

– To je veoma korisno za sudske postupke kojima se može odgovoriti na takve pokušaje – rekao je on.