Tri ključna problema lome ekonomiju: Otkriveno je koliko dugo još Rusija može da ratuje

To je izjavio šef ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) Oleg Ivaščenko u intervjuu za Ukrinform, prenosi Kyiv Independent.

– Glavni problemi sa kojima se suočava ruska privreda jesu nedostatak radne snage, rastući deficit saveznog budžeta i sve lošija situacija u bankarskom sistemu – rekao je Ivaščenko i dodao:

– Uprkos tome, još uvijek imaju dovoljno resursa za vođenje rata protiv Ukrajine. Ne isključujemo mogućnost da će ti resursi potrajati tokom 2027. i 2028. godine – dodao je.

Ukrajinski napadi na rusku ekonomiju

Ratna strategija Kijeva sve se više oslanja na napade bespilotnim letjelicama dugog dometa na ruske rafinerije, skladišta nafte, fabrike i tankere. Cilj tih napada je da se smanje prihodi Kremlja i dodatno optereti ruska privreda, prenosi Blic.

Zbog ukrajinskih napada onesposobljeno je oko 40 odsto ruske infrastrukture za preradu nafte. To je izazvalo nestašice goriva, pa je država morala da zabrani izvoz dizela i benzina.

Ukrajina je nedavno proširila spisak ciljeva u Rusiji i sada sistematski napada skladišta velikih internet prodavnica poput Ozona i Wildberriesa.

It is time to end this war. But Russia’s ruler wants to keep fighting. That is why Ukrainian sanctions against this aggression are working. Last night, our drones covered a distance of about 1,000 kilometers to the St. Petersburg region – to the enemy navy’s arsenals and a base… pic.twitter.com/IkdN8UE3QD

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) June 6, 2026

Budžetski deficit i logistika

Istovremeno, Rusija ima sve veće fiskalne probleme jer je rekordna vojna potrošnja značajno povećala budžetski deficit. U prvoj polovini godine deficit je porastao za 40 odsto, iako ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da situacija nije “kritična”.

Ivaščenko je istakao da ukrajinski napadi doprinose tom deficitu i naveo da on “danas iznosi 82 milijarde dolara”.

Šef obaveštajne službe govorio je i o posljedicama ukrajinskih napada na rusku logistiku u Crnom moru. Zbog tih napada Moskva je prinuđena da traži skuplje rute za izvoz žitarica.

– Rusija proizvodi oko 130 miliona tona žitarica godišnje – rekao je Ivaščenko i istakao:

– Oko 80 miliona tona služi za domaće potrebe, a ostatak je namijenjen stranim tržištima. To je danas blokirano – poručio je.

Objasnio je da Kijev ruski izvoz žitarica smatra resursom koji finansira rusku privredu, a samim tim i rat protiv Ukrajine.

Bonus video