Broj žena koje se na ulicama nude mušterijama značajno je smanjen, a scene poput onih sa čuvene stanice Zilkvaj u Cirihu postale su prošlost.
Prema podacima policije, u Cirihu je 2020. godine 85 žena imalo dozvolu za rad na ulici. Danas ih je 60 – skoro trećina manje. Slična situacija je i u drugim gradovima. U Oltenu je broj žena koje se bave uličnom prostitucijom prepolovljen, dok ih je u Lucernu ostalo svega desetak.
Stručnjaci objašnjavaju da je trend počeo tokom pandemije, kada je prostitucija bila zabranjena. Ni poslije korone posao se nije oporavio. Klijenti, sve oprezniji i sa plićim džepovima, sve češće traže usluge putem interneta i u privatnim stanovima, dok broj bordela takođe opada.
Digitalizacija “uništila” uličnu prostituciju
Čak i specijalne zone poput “stričplaca” u Cirihu, ograđenog prostora sa tzv. boksovima za mušterije, bilježe pad. Dok je pre desetak godina tamo radilo do 30 žena, sada ih je tek 13. Vlasti ga, međutim, ne zatvaraju, jer tim ženama pruža zaštitu od nasilja i eksploatacije.
Organizacije koje pomažu seksualnim radnicama upozoravaju da ih nema manje, već da su postale “nevidljive”. To otežava kontakte i pružanje pomoći, pa se sve više prelazi na online savjetovanja.
Zaključak stručnjaka je jasan: decenijama su gradovi pokušavali represijom da suzbiju ulično bavljenje prostitucijom, ali sada to čini digitalizacija. Ipak, određeni broj klijenata i dalje traži upravo ulični ambijent, zbog čega se ovaj fenomen, kako kažu, još ne može proglasiti potpuno ugašenim.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.