Iako je uloga predsjednika Bugarske uglavnom ceremonijalna, izbori 25. oktobra, uz mogući drugi krug 1. novembra, poslužiće kao test za vladu bivšeg predsjednika Rumena Radeva, čija je stranka u aprilu odnela ubedljivu izbornu pobjedu i osvojila dosad nezabilježenu većinu, prvu takvu u Bugarskoj u gotovo tri decenije, prenosi Blic.
Iako se na glasačkom listiću nalazi 27 kandidata, trka se svela na dvoboj između aktuelne predsjednice Ilijane Jotove, koja je tokom dva mandata bila Radevova potpredsjednica i koju podržava premijer, i bivšeg privremenog premijera Andreja Đurova, kojeg podržavaju opozicione stranke.
Prema rezultatima posljednje ankete koju je sprovela agencija Alfa riserč, Jotova je i dalje u vođstvu sa prednošću od oko 12 odsto, ali je ta prednost manja nego ranije.
🇧🇬#Bulgaria: Public confidence in Bulgaria’s newly elected government, led by former president Rumen Radev, is steadily declining, research shows. https://t.co/tqJAq06cza
— Nina Petrova (@the_nina_way) October 21, 2026
Uloga predsjednika
Prema bugarskom Ustavu, predsjednik Bugarske oličava nacionalno jedinstvo. Predstavlja zemlju na međunarodnom nivou, uz nekoliko izuzetaka, vrhovni je komandant oružanih snaga, imenuje članove Vrhovnog sudskog savjeta i različitih regulatornih tijela, kao i privremene vlade, te ima pravo veta na zakone.
Hristo Pančugov, politikolog sa Novog bugarskog univerziteta u Sofiji, smatra da je predsjednička funkcija, uprkos formalno ograničenim ovlašćenjima, posebno važna u sadašnjim okolnostima.
– Prvi put u modernoj demokratskoj istoriji Bugarske imamo potpuno nespornu većinu koju ne održava koalicija, nego jedna politička stranka, dok se opozicija u potpunosti raspada – izjavio je za DW.
Pančugov je dodao da bi bilo bolje da je kampanja bila više usmjerena na pitanje “može li predsjednik delovati kao protivteža”.
Uticaj rata u Ukrajini
Predsedničku trku u početku su obilježili manji predizborni skupovi, nedostatak televizijskih sučeljavanja i brojni lični napadi na dvoje vodećih kandidata.
Ali posljednjih sedmica, nakon napada dronovima na brodove u Crnom moru, do izražaja su došle razlike između vodećih kandidata u pogledu podrške Ukrajini.
Bugarska vlada najprije je odbila pozive da se pridruži Koaliciji voljnih i NATO inicijativi za borbu protiv dronova, ali je nakon nedavnih napada dronovima promijenila stav o ovoj drugoj inicijativi.
Jotova se zalaže za osnivanje “Koalicije za mir”, u kojoj bi, prema njenom mišljenju, Bugarska imala snažniji diplomatski uticaj u procesu okončanja ruskog rata protiv Ukrajine.
– U našoj zemlji ima mnogo ratnih huškača, ali ja nisam jedna od njih. Dok god sam predsjednica, ako mi ukažete povjerenje, nijedan bugarski vojnik neće otići u Ukrajinu – izjavila je na predizbornom skupu ovog mjeseca.
Jotova je nastojala da uvjeri birače da bugarske jedinice neće biti poslate u Ukrajinu, iako to nije bilo predmet javne rasprave, a slanje vojnika isključeno je i parlamentarnom deklaracijom iz 2025. godine, kojom je potvrđeno da bugarske oružane snage neće učestvovati u neprijateljstvima na ukrajinskoj teritoriji.
Ipak, nedavni napadi dronovima na trgovačke brodove u Crnom moru dodatno su povećali pritisak na predsednicu i stranku Progresivna Bugarska, koju predvodi Rumen Radev.
– Napadi dronovima u Crnom moru unijeli su dotad apstraktnu geopolitičku situaciju direktno u svakodnevni život svakog Bugarina – izjavila je za DW Borjana Dimitrova, direktorka agencije za istraživanje tržišta i javnog mnjenja Alfa riserč.
Romania has proposed to NATO the establishment of a joint military command for Black Sea littoral countries to counter drone threats to civilian vessels. 🚢💥 Romanian Defence Minister Radu Miruță announced the proposal following recent attacks on commercial ships in Bulgarian and Romanian waters. The initiative, supported by Bulgaria, will be presented to NATO, with leadership rotating and starting with Bucharest in 2028. Drone and naval mine threats require a coordinated response, especially amid Russia’s attacks on Ukrainian infrastructure. NATO is already expanding its counter-drone capabilities on the eastern flank.
#MaritimeSecurity #NATO #DroneThreat #BlackSea #CollectiveDefense
— Adriana Popescu (@AdrianaPop490) October 16, 2026
Mnogi u Evropi, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, direktno su okrivili Rusiju za te napade. Činjenica da bugarski čelnici nisu jasno imenovali odgovorne za napade izazvala je nezadovoljstvo širom zemlje.
Nakon prvog napada dronom predsednica Jotova sazvala je bugarski Savjetodavni savjet za nacionalnu bezbjednost. U naknadno objavljenom saopštenju Savjeta nije naveden izvor prijetnje u Crnom moru.
– Nemamo čvrste i nedvosmislene dokaze na osnovu kojih bismo mogli da optužimo bilo koju konkretnu stranu; ipak, logika ukazuje na to da ishod ide u korist Rusije – izjavio je premijer Radev nedelju dana kasnije, nakon drugog napada.
Nakon toga pozvao je ruskog ambasadora na razgovor.
Protivljenje “neodređenom” spoljnopolitičkom stavu
Kako je pitanje bezbjednosti dospjelo u središte javne rasprave, neki Bugari izašli su na ulice Sofije protestujući protiv onoga što smatraju neodređenim spoljnopolitičkim stavom vlade.
– Mislim da su napadi dronovima u Crnom moru i krajnje beskičmenjačko držanje predsjednice, premijera i svih koji su složno dijelovali bili kap koja je prelila čašu – izjavila je za DW jedna od učesnica protesta, Vlada Cenova.
Ko bi mogao da odluči ishod izbora
Pančugov je rekao da su Đurovljevu kampanju otežali njegovo oklijevanje da objavi kandidaturu, nedostatak “strasti” u kampanji, kao i činjenica da je prije ulaska u izbornu trku retko komentarisao aktuelna dešavanja.
🇧🇬 #Bulgaria: Andrey Gyurov and Georgi Kandev announced their candidacy for President and Vice President of Bulgaria today.
Gyurov served as Bulgaria’s interim Prime Minister in 2026, using his time in office to sign a 10-year agreement with Ukraine that sparked considerable controversy but was never revoked by the current government. Gyurov is a former Deputy Governor of the Bulgarian National Bank and served as an MP for the We Continue the Change party from 2021 to 2023.
Kandev is a former police officer and served as an interim Secretary General of the Ministry of Interior under the same caretaker government, retaining his position after Progressive Bulgaria came to power. He stepped down shortly afterwards, a move that prompted speculation that he had been placed under pressure.
Gyurov and Kandev have been nominated and endorsed by an initiative committee and are widely regarded as the democratic alternative to incumbent President Iliana Yotova, a former member of the Socialist Party who is seen as close to the current government.
Gyurov and Kandev are running on a promise for greater transparency and a state that supports its citizens.
— Nina Petrova (@the_nina_way) September 1, 2026
Osim toga, najvjerovatnije je da će pristalice kandidata proruske nacionalističke stranke Vazraždane (Preporod), koja je u anketi Alfa riserča zauzela treće mesto, u drugom krugu podržati Jotovu.
Na ishod izbora mogla bi da utiče i činjenica da dvije etablirane stranke, GERB i DPS, koje su u aprilu zajedno dobile podršku više od 660.000 birača, nisu istakle predsedničkog kandidata.
Prema podacima agencije Alfa riserč, polovina pristalica stranke GERB ne namjerava da glasa u prvom krugu. Ta stranka je 17 godina dominirala bugarskom političkom scenom, ali je u decembru izgubila vlast nakon masovnih antikorupcijskih protesta koje su podržale opozicione stranke naklonjene Andreju Đurovu.
Očekuje se da će većina preostalih pristalica GERB-a podržati Đurova, jer se ta stranka tradicionalno protivila političkoj opciji kojoj pripada Ilijana Jotova, Bugarskoj socijalističkoj partiji.
Istovremeno raste mobilizacija i u Đurovljevoj predizbornoj kampanji i među nacionalističkim strankama. Ove druge privlače podršku birača razočaranih uzdržanim odgovorom vlade na napade dronovima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.