Svijet

(FOTO) "Imaju ratobornu prirodu" Vojska ove zemlje tajno razrađuje planove za potencijalnu AMERIČKU INVAZIJU

Vijetnamska vojska razrađivala je planove za mogući oružani sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako su dvije zemlje posljednjih godina unapređivale odnose, navodi se u internom vojnom dokumentu koji je procurio u javnost, prenosi "Tajms".

(FOTO) "Imaju ratobornu prirodu" Vojska ove zemlje tajno razrađuje planove za potencijalnu AMERIČKU INVAZIJU
FOTO: ROBERT GHEMENT/EPA

Prema izvještaju organizacije za ljudska prava Project88, dokument Ministarstva odbrane Vijetnama iz 2024. pod nazivom “Plan druge američke invazije” pokazuje da vojni vrh u Hanoju i dalje SAD smatra mogućom prijetnjom za opstanak komunističkog poretka u zemlji.

– Iako trenutno postoji mali rizik od rata protiv Vijetnama, zbog ratoborne prirode Sjedinjenih Država moramo da budemo oprezni kako bismo spriječili SAD i njihove saveznike da ‘stvore izgovor’ za pokretanje agresivnog rata protiv naše zemlje”, navodi se u izvještaju i ukazuje na potrebu stalne budnosti zbog mogućnosti da SAD i njihovi saveznici “stvore izgovor za pokretanje agresivnog rata protiv Vijetnama”.

Posebno se ističe mogućnost upotrebe američke pomorske nadmoći duž vijetnamske obale i u Južnom kineskom moru. Postoji saglasnost ovdje, u čitavoj vladi i različitim ministarstvima. Ovo nije nikakav marginalni ili paranoični element unutar partije ili vlade – rekao je Ben Svonton, ko-direktor Projekta 88 i autor izvještaja.

“Front protiv Kine”

Vijetnamski vojni analitičari opisuju ono što vide kao postepeni razvoj kroz tri američke administracije – od Baraka Obame, preko prvog mandata Donalda Trampa, pa do predsjedništva Džoa Bajdena – pri čemu Vašington sve više teži ka uspostavljanju vojnih i drugih odnosa sa azijskim zemljama kako bi “formirao front protiv Kine”. Procjena je završena u avgustu 2024, manje od godinu dana nakon što su Vijetnam i SAD u septembru 2023, tokom posjete predsjednika Bajdena Hanoju, podigli odnose na nivo Sveobuhvatnog strateškog partnerstva, najviši stepen saradnje u vijetnamskoj diplomatiji.

Prema navodima Project88, vijetnamski vojni analitičari strahuju da bi Vašington mogao da pokuša da oslabi vlast Komunističke partije kroz podršku takozvanoj “obojenoj revoluciji”, po uzoru na političke promjene u postsovjetskim državama početkom 2000-ih.

Pročitajte još

“Egzistencijalna prijetnja”

Vijetnamski analitičari vjeruju da su SAD, u nastojanju da ojačaju odvraćanje od Kine, spremne da koriste “nekonvencionalne oblike ratovanja i vojne intervencije”, pa čak i “invazije velikih razmjera” protiv država koje “skreću sa njihove orbite”.

– Hanoj vidi Vašington kao egzistencijalnu prijetnju i nema namjeru da se pridruži antikineskom savezu. U tom pogledu, plan preokreće više od decenije politike SAD, koja je nastojala da uvuče Vijetnam u takav savez, dok je istovremeno zatvarala oči pred kršenjem ljudskih prava u službi tog cilja – rekao je Svonton.

Organizacija tvrdi da je autentičnost dokumenta provjerena i da on odražava širi konsenzus unutar državnog aparata, a ne stav izolovanih pojedinaca.

Američki Stejt department odbio je da direktno komentariše “Plan druge američke invazije”, ali je istakao novi sporazum o partnerstvu, navodeći da on “podstiče prosperitet i bezbjednost za Sjedinjene Države i Vijetnam”, prenosi “ABC njuz”.

Stručnjaci ocjenjuju da dokument ukazuje na duboko nepoverenje vijetnamskog vojnog i konzervativnog krila vlasti prema SAD, kao i na nespremnost Hanoja da se priključi eventualnom američkom savezu usmerenom protiv Kine.

Jačanje odnosa sa Trampovom Amerikom

Pod vođstvom vijetnamskog lidera To Lama, koji je postao generalni sekretar Komunističke partije otprilike u vrijeme kada je dokument napisan, zemlja je krenula ka jačanju veza sa SAD, naročito tokom Trampovog mandata, ukazao je za “ABC njuz” Ngujen Kak Gjang iz istraživačkog centra ISEAS–Yusof Ishak u Singapuru.

Sa Lamom na čelu države, Trampova porodična kompanija započela je izgradnju golf odmarališta i luksuznog stambenog kompleksa u provinciji Hung Jen na severu zemlje, vrijednog 1,5 milijardi dolara.