Njegov dugogodišnji politički sistem, zasnovan na kombinaciji populizma, nacionalizma i institucionalne kontrole, suočava se s izazovom koji bi mogao da ga uzdrma iz temelja rastućim pokretom opozicije na čijem je čelu Peter Mađar, bivši Orbanov saradnik i osnivač partije Tisa.
Orban, koji neprekidno vlada od 2010. godine, sve teže održava privid stabilnosti koji mu je do sada donosio političku dominaciju. Kako pišu Saša Magnani i Zuzana Selenji u analizi za CEPA, mađarski premijer više ne može da računa na nekadašnju podršku državnih institucija, dok se u javnosti širi nezadovoljstvo zbog rasta korupcije, ekonomskih teškoća i sukoba s Evropskom unijom.
Najveći udar stigao je u junu, kada je više od 250.000 ljudi marširalo Budimpeštom u znak protesta protiv vladinog pokušaja zabrane „Prajda“.
Bio je to najveći skup u zemlji u posljednjoj deceniji – i jasan signal da Orbanov sistem gubi legitimitet.
Iako i dalje kontroliše medije i koristi državne resurse za kampanju, Orbanov „meki autoritarizam“ počinje da pokazuje pukotine. Analitičari upozoravaju da bi eventualna upotreba sile protiv demonstranata mogla da ima suprotan efekat i potpuno uruši preostalo povjerenje javnosti.
Uspon Petera Mađara
Opozicioni lider Peter Mađar, 44-godišnji advokat i bivši član Fidesa, pojavio se na političkoj sceni kao neobično ujedinjujuća figura. Za razliku od tradicionalnih liberalnih protivnika Orbana, Mađar ne nastupa kao ljevičar – već kao konzervativac koji se poziva na nacionalne vrijednosti, ali traži „normalnu, poštenu i evropsku Mađarsku“.
Njegova partija Tisa (akronim za Tisztesség és Szabadság – „Poštenje i sloboda“) uspješno privlači birače iz Orbanove ruralne baze. Prema podacima istraživačke platforme Vox Populi, Tisa vodi u anketama od 4 do 14 odsto razlike.
Mađar je nedavno završio osmodnevnu nacionalnu turneju po mađarskim selima, gdje je otvoreno razgovarao s građanima o inflaciji, slabom zdravstvenom sistemu i korupciji. Na masovnom skupu u Trgu heroja u Budimpešti 23. oktobra, pred više desetina hiljada pristalica, optužio je Orbana da je „pretvorio zemlju u siromašnu, podijeljenu i zavisnu od Moskve“.
– Dosta je bilo 15 godina poniženja. Mađarska mora ponovo da postane evropska i slobodna – poručio je Mađar, prenosi AP.
Dvije Mađarske na ulici
Istog dana kada je opozicija okupila mase u centru prestonice, Orban je održao sopstveni miting — takozvani „Marš mira“. Na hiljade njegovih pristalica prešlo je most Margit uz parole „Nećemo umirati za Ukrajinu“ i „Brisel nas gura u rat“.
U govoru obojenom antievropskom i proruskom retorikom, Orban je ponovio da je „EU odlučila da ide u rat“, a Ukrajinu nazvao državom koja je „odavno izgubila suverenitet“.
– Ukrajina ne može biti dio naših saveza. Donijela bi rat, uzela nam novac i uništila našu ekonomiju – izjavio je Orban, prenosi AP.
Ekonomski i politički teret
Mađarska privreda, pogođena visokim dugom i inflacijom, sve teže podnosi posljedice izolacije od EU fondova zbog kršenja vladavine prava. Freedom House već tri godine zaredom označava Mađarsku kao „najnepovoljnije mjesto za demokratiju u EU“, a korupcija je prema evropskim izvještajima najizraženija u čitavom bloku.
Fides je, kako navodi CEPA, do sada više od 30 puta mijenjao izborni zakon kako bi otežao djelovanje opozicije i zbunio birače. Ipak, trenutne ankete ukazuju da bi, uprkos svim institucionalnim prednostima, ovaj put sistem mogao da zakaže u korist Orbana.
Priprema za „brutalnu kampanju“
Orban se, prema izvorima iz vlade, priprema za izuzetno agresivnu kampanju. Smijenio je dugogodišnjeg stratega Andraša Đurka i postavio svog političkog direktora Balaža Orbana, poznatog po vezama s američkim republikanskim krugovima i saradnji sa savjetnicima Donalda Trampa, poput anketara Džona Maklaflina.
Vlada već koristi masovne socijalne isplate i povećanja plata u javnom sektoru kako bi ublažila pad popularnosti. Paralelno s tim, u parlamentu se razmatra novi zakon koji bi omogućio „crne liste“ za nevladine organizacije i medije koji primaju sredstva iz inostranstva — što bi, prema analitičarima, predstavljalo najteži udar na civilno društvo od 2010. godine.
Suočen s najtežim izazovom u karijeri, Orban pokušava da balansira između autokratskih instinkata i potrebe da zadrži legitimitet u očima EU i NATO. Međutim, ankete pokazuju da je Mađar uspio da probije zid apatije među biračima i povrati nadu u promjenu.
Ako opozicija održi sadašnji tempo i izbjegne unutrašnje podijele, Mađarska bi sljedećeg proljeća mogla da svjedoči prvoj ozbiljnoj tranziciji vlasti u 21. vijeku, piše Nova.rs.
A veliko pitanje ostaje isto kao i u naslovu članka CEPA-e: „Ako izgubi – hoće li Viktor Orban zaista predati vlast?“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.