Nakon što je sedmicama optuživao nigerijsku vladu da ne uspijeva da zaustavi progon hrišćana, Tramp je na katolički Božić objavio da su Sjedinjene Američke Države izvele niz udara na ovu zapadnoafričku zemlju, piše Blic.
Napadi, usmjereni na militante Islamske države na sjeveru Nigerije, predstavljaju najnoviju inostranu vojnu intervenciju Trampa, koji je tokom predsjedničke kampanje 2024. godine obećavao da će Sjedinjene Države izvući iz decenija “beskrajnih ratova”.
Šta znamo o ovim udarima
U svojoj objavi, Tramp je rekao da su napadi bili usmjereni protiv pripadnika Islamske države koji su “napadali i brutalno ubijali, prije svega, nevine hrišćane, u razmjerama kakve nisu viđene dugi niz godina, pa čak ni vijekovima”.
Zašto je Tramp ciljao Nigeriju
Dijelovi američke desnice već godinama ističu tvrdnje da su hrišćani u Nigeriji izloženi progonu. Republikanski senator Ted Kruz u septembru je zatražio uvođenje sankcija nigerijskim zvaničnicima koji “olakšavaju nasilje nad hrišćanima i drugim vjerskim manjinama, uključujući nasilje koje sprovode islamističke terorističke grupe”.
Tvrdnje o vjerskom progonu hrišćana u inostranstvu postale su snažna motivaciona snaga za Trampovu bazu, a američki lider ubraja evangelističke hrišćane među svoje najvatrenije pristalice, piše britanski list “Gardijan”.
Ranije ove godine, Tramp je djelovao u skladu sa tim stavovima tako što je Nigeriju, na osnovu američkog Zakona o međunarodnoj vjerskoj slobodi, zvanično stavio na listu država za koje SAD smatraju da ozbiljno krše vjerske slobode.
Ova odluka uslijedila je nakon više sedmica lobiranja američkih zakonodavaca i konzervativnih hrišćanskih grupa. Ubrzo potom, Tramp je naredio Pentagonu da započne planiranje potencijalne vojne akcije u toj zemlji. Tada je rekao da bi mogao da interveniše “sa oružjem koje bljuje vatru” ukoliko nigerijska vlada nastavi da “dozvoljava ubijanje hrišćana”.
Zvaničnik američkog Ministarstva odbrane rekao je agenciji Asošijeted pres (AP) da su Sjedinjene Države sprovele napade u saradnji sa Nigerijom i da su oni odobreni od strane nigerijske vlade. Ministarstvo spoljnih poslova Nigerije saopštilo je da je saradnja obuhvatala razmjenu obavještajnih podataka i stratešku koordinaciju.
Da li u Nigeriji postoji vjerski progon
Nigerija je zvanično sekularna država, ali je gotovo ravnomjerno podijeljena između muslimana (53 odsto) i hrišćana (45 odsto), dok ostatak stanovništva praktikuje tradicionalne afričke religije. Nasilje nad hrišćanima privuklo je veliku međunarodnu pažnju i često se predstavlja kao verski progon, ali većina analitičara smatra da je situacija složenija i da napadi imaju različite motive.
U prošlosti je nigerijska vlada odgovarala na Trampove kritike navodeći da nasilje ekstremističkih grupa pogađa ljude različitih vjera, a ne isključivo hrišćane.
Na primjer, smrtonosni sukobi između nomadskih muslimanskih stočara i pretežno hrišćanskih poljoprivrednih zajednica ukorenjeni su u borbi za zemlju i vodu, ali su dodatno pogoršani vjerskim i etničkim razlikama. U međuvremenu, otmice sveštenika mnogi analitičari vide prije svega kao finansijski motivisane, a ne zasnovane na vjerskoj mržnji, jer se sveštenici smatraju uticajnim osobama čije zajednice ili organizacije mogu brzo prikupiti otkup.
Šta kaže nigerijska vlada
Nakon udara u četvrtak, Ministarstvo spoljnih poslova Nigerije pohvalilo je saradnju sa Sjedinjenim Državama, ali je namjerno izbjeglo da prizna da su američke akcije imale ikakve veze sa progonom hrišćana.
– Terorističko nasilje u bilo kom obliku, bilo da je usmjereno protiv hrišćana, muslimana ili drugih zajednica, predstavlja napad na vrijednosti Nigerije i na međunarodni mir i bezbednost – navodi se u saopštenju ministarstva.
Uzastopne nigerijske vlade suočavale su se s teškoćama u obuzdavanju sve teže bezbjednosne krize u zemlji, tokom koje su u posljednjih nekoliko godina ubijene hiljade ljudi, a stotine su otete.
Na sjeveroistoku zemlje, pripadnici militantne grupe Boko Haram i njegove frakcije, poput Islamske države Zapadnoafričke provincije (ISVAP), vode pobunu još od 2009. godine, pri čemu su ubijene desetine hiljada ljudi, a milioni raseljeni. Na sjeverozapadu, teško naoružane kriminalne grupe – često označene kao “banditi” – sprovode masovne otmice i napade koji pogađaju i muslimanske i hrišćanske zajednice.
Nigerijska vlada je ranije, odgovarajući na Trampove kritike, ponovila da su žrtve nasilja ljudi različitih veroispovesti, a ne samo hrišćani.
Prošlog meseca, predsednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu izjavio je da predstavljanje Nigerije kao vjerski netolerantne zemlje ne odražava stvarnost.
– Verska sloboda i tolerancija bili su temeljni dio našeg zajedničkog identiteta i to će uvijek ostati… Nigerija je zemlja sa ustavnim garancijama koje štite građane svih vjera – rekao je on.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.