Mirjanić je rekao da se broj pčelara i košnica na području Republike Srpske, pa tako i na području Gradiške, konstantno smanjuje, a uzrok toga je što se ovim poslom bave pretežno ljudi starije životne dobi, ali i činjenica da su loši vremenski uslovi u posljednje tri godine negativno uticali na pčelarstvo i prinos meda.
Mirjanić, koji je profesor banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta i jedan od vodećih stručnjaka u oblasti pčelarstva u Republici Srpskoj, istakao je da se pčelarstvom bavi 26 godina i da je ovo prva godina da mora da prihranjuje svoja pčelinja društva u maju, kada uobičajeno traje intenzivna pčelinja paša bagrema, a koji je mraz uništio već na početku cvjetanja.
– Ovog momenta u košnicama nema meda za vrcanje jer ta količina nije dovoljna ni za same pčele. Pčelari treba da sačekaju najavljeno poboljšanje vremena, nastave sa prihranom i svim aktivnostima sprečavanja prirodnog rojenja i proširenja košnica, povedu računa o biološkim metodama sprečavanja varoe, po potrebi izvrše vještačko razrojavanje i polako pripremaju pčelinja društva za naredne paše bagremca, lipe, kestena i livade – naglasio je Mirjanić.
Govoreći o podacima Republičkog zavoda za statistiku da je ukupan prinos meda u Republici Srpskoj u prošloj godini bio ispod 940 tona ili 5,6 kilograma po košnici, Mirjanić je naveo da o tome koliko je to mali prinos govori i činjenica da je u svom pčelinjaku prije 20 godina ostvarivao prosječan prinos veći i od 30 kilograma meda po košnici.
– Iz toga se može vidjeti koliko je pčelarstvo pod direktnim uticajem klimatskih okolnosti. Stvarni prinosi meda u prošloj godini su možda i još manji, jer svi pčelari nisu u udruženjima i nisu obuhvaćeni ovom statistikom, a sve to govori o tome koliko je pčelarstvo ugroženo i da moramo da imamo jedinstven stav kako da zaštitimo ovu proizvodnju i pčele kao korisne insekte – naglasio je Mirjanić.
Prema njegovim riječima, podatak da je u Srpskoj pošle godine uvezeno 15,5 tona meda i da je cijena ovog proizvoda od 15 do 20 KM najviša u regionu govori o tome da treba animirati mlade ljude da se odlučuju da im pčelarstvo bude dodatna djelatnost i izvor prihoda.
Mirjanić je naveo da su u Gradišci aktivna dva pčelarska udruženja, od kojih brojnije Udruženje “Amorfa” ima više od 120 članova, te da ova udruženja mladim pčelarima obezbjeđuju mentorsku podršku i sve potrebne informacije koje su bitne za početnike u pčelarstvu.
On je dodao da su prošloj godini gradiški pčelari ostvarili lokalne i republičke podsticaje za oko 8.500 košnica, ali da je broj košnica i veći s obzirom na to da svi pčelari nisu registrovani i članovi udruženja, a procjena je da ih na području Gradiške ima više od 300.
Svjetski dan pčela Ujedinjene nacije su ustanovile 2018. godina na prijedlog slovenačkih pčelarskih stručnjaka, a za datum obilježavanja uzet je 20. maj kao datum kada je 1734. godine rođen Anton Janša, pionir modernog pčelarstva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu