Svaka porodica koja danas proslavlja Božić, u kući ima badnjak, simbol ovog praznika i hrišćanske vjere u pravoslavlju.
Badnjak je jedan od najznačajnijih simbola Božića, ali se u praksi često postavlja pitanje kako se sa njim pravilno postupa prije, tokom i nakon praznika.
Badnje veče ima snažnu simboliku u pravoslavnoj tradiciji. Centralni simbol je badnjak koji simbolizuje toplinu, svjetlost i novi život.
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 6. januara, obilježavaju Badnji dan i veče, vrlo bitan dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik - Božić.
Dr Vlado Đajić jutros se prije zore zaputio u šumu u svom zavičaju, da ispoštuje tradiciju i usječe badnjak. Kako je objavio na društvenim mrežama, učinio je to s posebnom radošću.
Narodna vjerovanja nalažu se da se na Badnji dan, siječe badnjak. Običaj je da se po badnjak ide rano, prije izlaska sunca.
Širom Srbije u susret velikom prazniku Božiću prodaju se badnjaci. Ipak, posebna i dirljiva priča stiže nam iz Kruševca gdje kod Osnovne škole Jovan Jovanović Zmaj ovo sveto drvo prodaju Teodora, Anastasija i Jelica Milenković.
U Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH u Sarajevu unesen je badnjak, kako to nalažu srpski običaji i tradicija.
U svim kućama Badnje večer proslavlja se svečano, a običaji imaju vjerski karakter.
Božićni običaji u srpskoj tradiciji duboko su ukorenjeni u vjeri, porodici i sjećanju na pretke, a među njima posebno mjesto zauzima badnjak. Badnjak nije samo drvo koje se unosi u dom, već važan simbol zajedništva, obnove i duhovne povezanosti.
Badnje veče ima poseban značaj za pravoslavne vjernike. Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, svi članovi porodice se okupljaju kako bi zajedno dočekali rođenje Isusa Hrista. Po mnogima najljepše veče u godini bogato je običajima koji nas povezuju sa tradicijom i vjerom.
Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, na ulicama Istočnog Sarajeva velika je ponuda badnjaka i žita.
Badnji dan je, prema učenju Srpska pravoslavna crkva, uvod u Božić i jedan od najsnažnijih dana u bogoslužbenom i porodičnom smislu. Tog dana se vjernici pripremaju za praznik Rođenja Hristovog, ne samo spoljašnjim običajima, već unutrašnjim mirom, postom i molitvom. Badnjak i polažajnik nisu folklorni detalji, već simboli sa jasnim hrišćanskim značenjem.
Badnji dan je, prema učenju Srpska pravoslavna crkva, uvod u Božić i jedan od najsnažnijih dana u bogoslužbenom i porodičnom smislu.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Stefan J. (22) zbog sumnje da je 6. januara 2025. godine oko 4:30 pokušao da sjekirom liši života oštećenog A.S. u Sremačkoj šumi.
Svake godine ih viđamo bačene pored kontejnera, vjerovatno ne zbog lijenosti i nemara, već zato što niko ne želi da njegov badnjak završi u đubretu.
Odlazak po badnjak više nije samo mirna porodična tradicija. U pojedinim mjestima u Srbiji ovaj običaj dobija potpuno novi oblik, a društvene mreže iz minuta u minut preplavljuju snimci spektakularnih povorki koje Badnji dan pretvaraju u pravi praznični spektakl.
Badnjak je jedan od simbola Božića, a hrast za Slovene predstavlja sveto drvo.
Badnjak je poseban simbol Božića i bez njega ne bi mogao da se zamisli najradosniji hrišćanski praznik!
