Dok nije bilo lijekova u izobilju i apoteka na svakom ćošku, naši stari liječili su se na prirodan način. U srpskim selima i danas skoro svaka travka ima svoje mejsto u kućnoj apoteci, a zalihe se spremaju tokom ljetnjih dana kako bi se zima dočekala spremno.
Kaktus tokom ljetnjih mjeseci zahtjeva malo drugačiju njegu.
Nakon prve nedjelje obilazaka učesnika tradicionalne akcije „Biramo najuređenije“, konkursna komisija je primjetila da je sve prisutnija pojava uzgoja začinskog i ljekovitog bilja i u urbanoj zoni našeg grada.
Biljke i odlazak na odmor nas uvijek ostavljaju u nedoumici šta da radimo kako bismo ih održali.
Ima li išta gore od toga kada nekoj namirnici istekne rok trajanja pa ju moramo baciti? Srećom, mlijeko kojem je istekao rok ne trebate proliti, već ga možete iskoristiti kao prirodno gnojivo.
U semberskom selu Popovi mašinski inženjer Žarko Pavlović uzgaja biljke koje uspijevaju na drugim kontinentima.
Dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić rekao je da treba poštovati epidemiološke mjere sve dok sigurna i provjerena vakcina ne stigne u Srpsku, a da dodatno ohrabrenje budi istraživanje o antivirusnom dejstvu pojedinih biljaka koje će biti uskoro predstavljeno.
Mališani iz vrtića, osnovci i srednjoškolci moći će iz prve ruke da vide kako se uzgaja povrće, cvijeće i začini na parcelama u Rakovačkim barama.
Više od 30 godina je prošlo otkako se u reaktoru 4 nuklearne elektrane dogodila eksplozija koja je dovela do nuklearne katastrofe čije se posljedice osjećaju i danas. Dok tek nekolicina ljudi živi u zabranjenoj zoni oko područja bivše elektrane, biljke i životinje pokazuju znakove visoke radijacije.
Prije nego što se odlučite za upotrebu preparata za mršavljenje, probajte smršaviti prirodnim putem, jer je to najzdraviji način. Postoje biljke koje poboljšavaju rad metabolizma i koje se ne moraju miješati s drugim biljkama, već možete konzumirati samo jednu od njih.
Milionu životinjskih i biljnih vrsta prijeti nestanak, a u posljednjih 300 godina nestalo je čak 87 odsto vlažnih područja na svijetu. Ključni uzrok je – zagađenje.
U prigradskom naselju Beli Potok kod Beograda lovci su jutros oko 7 časova na jednoj njivi pronašli tijelo starije žene za koju se ispostavilo da je Ljubinka Ž.(84).
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske danas je isplatilo 2.796.078 KM po osnovu podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju iz ove godine.
Tradiciju bake Vuke Drljić i drugih predaka po ženskoj liniji, poznatih u Potkozarju po sakupljanju ljekovitog bilja, čajevima i melemima za svakojake boljke, nastavila je Nevena Drljić, profesorka prehrambene tehnologije u dubičkoj Mješovitoj srednjoj školi.
Renata Ališić Vujčić i Tanja Marić iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke skoro godinu dana istražuju rijetke i ugrožene biljke kanjona Vrbasa. Želja im je da ukažu na značaj zaštite ovog lokaliteta.
Istraživanja naučnika pokazala su da je skoro 600 vrsta biljaka nestalo je iz divljine u posljednjih 250 godina. Naučnici su analizirali populaciju od 330.000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta.
Momčilo Antonijević je ime koje stoji iza sajta “Snaga bilja” a nema šta ovaj novinar ne zna o ljekovitom svojstvu svake travke, a ovo su njegove preporuke Još od najranijeg djetinjstva umio sam da osluškujem šta mi priroda govori. Kao dijete, provodio sam ljetnje raspuste na Zlatiboru i svakodnevno po nekoliko sati bio u šumi. Tu sam se zainteresovao za ljekovitost biljaka. Kao dobar đak koji je uvijek volio da uči, bacio sam se na proučavanje literature, najprije čuvenog djela Lečenje biljem, profesora Jovana Tucakova, prve i najbolje knjige o ovoj temi koju sam pročitao. Mnogo godina kasnije, saznao sam da je travarstvo tradicija u porodici moje majke i da su moje pretkinje bile čuvene travarke, od kojih je najpozatija moja čukunbaba- tetka Stanica, sestra moje čukunbabe Stamene. Biljke su trajno obilježile moj život, posebno od kad sam prije desetak godina pokrenuo neprofitni sajt i Jutjub kanal snaga bilja – otkrio je Momčilo Antonijević, a evo šta sve ima da kaže o magičnoj strani bilja.
Grad Banjaluka je jedina lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja i u 2019. godini nastavlja sa popisom, klasifikacijom i mapiranjem biljnih i životinjskih vrsta na području grada, što predstavlja osnov za njihovu održivu upotrebu, rekli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.