Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak, dan stradanja Isusa Hrista na Golgoti, što se smatra najtužnim danom u hrišanstvu.
Uoči najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa sutra, 19. aprila biće održane tradicionalne vaskršnje aktivnosti, te su pozvani sugrađani da se pridruže.
Na Veliki petak molitveno se sjećamo stradanja Hristovog. Na današnji dan nema pričešća, ali vjerniici već sutra, na Veliku subotu i naravno, na Vaskrs, mogu da se pričeste, izjavio je đakon Goran Marjanović.
Veliki petak jedan je od najvažnijih, a svakako najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru. Prema vjerovanju, obilježen je stradanjem Isusa Hrista, raspećem na Časni krst i stradanjem za spas svijeta.
Vaskrs je praznik radosti i nade, ali šta kada se desi da neko iz porodice preminuo neposredno pred praznik? Mnogi se tada pitaju da li je u redu farbati jaja i proslavljati Vaskrs ako smo u žalosti?
Vaskrs je u nedjelju 20. aprila, a to znači da se farbaju jaja.
Vaskrs je jedan od najvažnijih praznika u hrišćanstvu. Najljepši i najprepoznatljiviji običaj u vezi sa ovim praznikom jeste farbanje jaja koja simbolizuju novi život, obnovu i Hristovo vaskrsenje.
Ideja za farbanje jaja ima na pretek, a mi vam donosimo još jednu koja je laka i brza.
Višnja Kostić (37), profesorka srpskog jezika, majka četvoro djece i popadija, gostujući u emisiji "Blic žena studio" govorila je o jednoj od najvećih nedoumica pravoslavnih domaćica: kada se farbaju jaja – na Veliki četvrtak, petak ili subotu?
Bilo da ga zovemo Uskrs ili Vaskrs, ovaj praznik predstavlja praznik nad praznicima, jer slavi stradanje i vaskrsenje Spasitelja, Isusa Hrista.
Internet nas često iznenadi, a tako je i ovaj put. Ako ste mislili da bizarnost ne postoji kada je u pitanju farbanje vaskršnjih jaja, prevarili ste se.
Farbanje jaja za Vaskrs jedan je od najradosnijih i najprepoznatljivijih običaja u pravoslavnoj tradiciji. Ovaj drevni čin nosi duboko simbolično značenje – vaskrsenje, novi život, zaštitu i porodično zajedništvo. Iako se običaji mogu razlikovati od kraja do kraja, duh praznika ostaje isti: obnavljanje nade i radost okupljanja.
Prirodni načini ukrašavanja jaja vrlo su efektni, ali i bezbjedni – ovako ofarbana jaja možete slobodno da jedete i ne morate da se opterećujete tumačenjem sastava na kesicama za farbu.
U Srbiji se jaja farbaju za Vaskrs još od 16. vijeka i bez tog posebnog običaja ne možemo ni da zamislimo jedna od najradosnijih hrišćanskih praznika.
Prema narodnom vjerovanju, zlatna jaja su simbol blagostanja i donose porodici sreću.
Sitno odbrojavamo do Vaskrsa, period godine kada na red dolazi i farbanje jaja, a ova tehnika farbanja jaja polako ali sigurno postaje broj 1 - a to je farbanje jaja u crvenom vinu.
Farbanje jaja u lukovini je najzdraviji, najprirodniji i najjeftiniji način farbanja jaja za najveći hrišćanski praznik Vaskrs.
Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Vaskrs u Grčkoj je nezaboravan doživljaj.
Ako je bez jedne stvari Vaskrs nezamisliv, to su onda ofarbana jaja. U mnogim pravoslavnim zemljama, jaje je obavezno crveno, ali farbanje je dobilo i mnoge druge varijante sa različitim simbolikama.
