
Atlantiđanske imperije (80): Čarls Fort
Nezaobilazna ezoterijska ličnost Čarls Hoj Fort rođen je 6. avgusta 1874. godine u Olbeniju, država Njujork.

Nezaobilazna ezoterijska ličnost Čarls Hoj Fort rođen je 6. avgusta 1874. godine u Olbeniju, država Njujork.

Zanimljiva okultna ličnost Frenk Brus Dok Robinson (1886-1948) bio je spiritualni lider pokreta Psihijana.

Sljedeća velika figura američke okultne istorije je seksualni mag Paskal Beverli Randolf.

Kritičari su bili jednako glasni. Kada je Fišborou priznao da je detaljno uređivao Dejvisove riječi, recenzent u londonskom „Atheneumu“ nije mogao da zadrži podsmijeh.

Naučnici tog vremena brzo su uočili da je učenje Endru Džeksona Dejvisa gotovo identično sa onim što je Svedenborg objavio godinama ranije.

Neki od savjeta Endru Džeksona Dejvisa bili su neuobičajeni.

U knjizi “Okultna Amerika” Mič Horovic razotkriva sudbine brojnih ezoteričara koji su djelovali na tlu SAD, a prva okultna faca po njemu je spiritualista Endru Džekson Dejvis.

Početak dvadesetog vijeka u SAD donio je veliki broj manjih komuna širom ove velike zemlje.

Jedna od neobičnih komuna u SAD je svakako Plejboj menšn (“Playboy mansion”), vlasnika najpopularnijeg erotskog magazina za muškarce.

Godine 1851. u Brentvudu, Njujork, osnovana je utopijska zajednica pod nazivom Moderna vremena.

Komuna Oneida perfekcionisti je trajala od 1845. do 1881. godine, a osnovno načelo je bilo ukidanje svake vrste privatnog vlasništva, pa čak i ljubomore.

Još jedan filozof imao je viziju idealne zajednice - Šarl Furije, koji je bio preteča socijalizma.

U eseju Dragoša Kalajića „Utopia made in USA“ navodi se da je u Americi do 1858. godine bilo registrovano čak 138 komuna, u kojima su ljudi živjeli po posebnim pravilima.

Kauboji, revolveraši ili lovci na nagrade često su prikazani kao nomadske lutalice koje nose stetson šešire, šarene svilene marame, mamuze i pantalone od jelenske kože, koriste revolvere ili puške kao svakodnevno sredstvo za preživljavanje, te jašu između prašnjavih gradova i stočnih rančeva na svojim konjima.

Za pola vijeka, oko 40 miliona američkih bizona je bilo ubijeno zbog kože i mesa, kao i da se olakša širenje željeznice.

Do 1837. godine 46.000 Indijanaca je izbačeno iz jugoistočnih država, čime je otvoreno 100.000 km² za pretežno bijele naseljenike.

Staza suza iz 1830-ih predstavlja primjer politike uklanjanja domorodaca kojim su Indijanci preseljeni u rezervate uz godišnje državne subvencije.

Mit Divljeg zapada, kao poprišta bitke kauboja i Indijanaca, stvaran je od sredine XVIII vijeka.

Poslije priznanja američke nezavisnosti od strane Engleza, evropski bankari su zahtijevali od građana Amerike da plaćaju veliki porez.

Davne 1753 godine Očevi osnivači, članovi lože Aleksandrija u Virdžiniji, među kojima je bio Džordž Vašington, napravili su plan o budućem civilnom društvu, sastavljenom od unije republika, oduprijevši se na taj način ideji monarhije i engleskoj kruni.