Kada je riječ o očuvanju zdravlja mozga, prva asocijacija za mnoge osobe su križaljke, igre riječi i mozgalice, ali ipak prema mišljenju stručnjaka, ono što radite sa vašim tijelom ima snažan uticaj na stanje vašeg mozga.
Kada je riječ o mentalnom zdravlju djece, jedan od ključnih faktora koji se često zanemaruju je fizička aktivnost jer ona može napraviti veliku razliku u emocionalnom i mentalnom razvoju djeteta.
Ukoliko smatrate da nemate dovoljno vremena za vježbanje ili odlazak u teretanu, svakako biste trebali razmisliti da povećate fizičku aktivnost na neki drugi način.
Ukoliko se trudite da dnevno napravite što više koraka ili pratite pravilo od 10.000 koraka, novo istraživanje pokazuje da jedan faktor treba uzeti u obzir kako bi vidjeli rezultate od kretanja.
Kada je riječ o sagorijevanju kalorija, neke vježbe i vrste fizičke aktivnosti su efikasnije od drugih.
Postoje brojne fizičke aktivnosti koje nas održavaju vitalnim. Neki ljudi više vole trčati ujutro, a neki ići u teretanu poslije posla. Ključno je pronaći rutinu koja povećava vašu tjelesnu aktivnost, podržava vaše zdravstvene ciljeve i donosi vam radost.
Ljekari Instituta Dr Milan Jovanović Batut upozoravaju da problemi sa povišenom tjelesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među djecom u Srbiji i da se iz godine u godinu povećava broj djece koja imaju ovaj problem, dok se bilježi pad broja djece koja su fizički aktivna.
Hodanje je pristupačna i efikasna vježba koja vam može pomoći da izgubite težinu i poboljšate opšte zdravlje.
Hodanje se smatra odličnim oblikom vježbanja koje je lako i dostupno mnogim ljudima, a brojne studije pokazuju da ova aktivnost ima i brojne zdravstvene prednosti.
U posljednje vrijeme bilježi se veliki broj mališana, koji zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i nepravilnog sjedenja, pati od deformiteta kičmenog stuba, što značajno utiče na njihov dalji rast i razvoj.
Kada je riječ o gubitku kilograma najvažnije je da ste u kalorijskom deficitu, a onda svakako na red dolazi i fizička aktivnost.
Bez obzira na to koliko energije imamo, dio održavanja našeg zdravlja je da ostanemo aktivni.
Iako danas čak i bebe možemo vidjeti sa mobilnim telefonom, stručnjaci upozoravaju da, prije prve godine, djeca nikako ne bi trebala gledati u ekran.
Oko 40 minuta dnevno umjerenog do napornog vežbanja dovoljno je da se uspostavi ravnoteža nakon 10 sati sjedenja, iako svaka vježba ili čak samo stajanje u određenoj mjeri pomažu.
Visok nivo šećera u krvi, takođe poznat kao hiperglikemija, uglavnom je povezan s dijabetesom i predijabetesom (gdje vam je šećer u krvi visok, ali ne dovoljno visok da bi se označio kao dijabetes) i ako se ne liječi, mogu nastati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Studija sprovedena na Univerzitetu Indiana za nauku o plivanju došla je do zapanjujućih rezultata da su oni koji su plivali oko 3.200 do 4.500 metara tri puta nedjeljno, uspjeli značajno da odlože proces starenja.
Metabolizam je odgovoran za brzinu kojom naše tijelo hranu pretvara u energiju i troši je na održavanje vitalnih procesa i različitih aktivnosti. Shodno tome, što je veća stopa metabolizma, to više kalorija sagorjevamo.
Na meniju uvek treba da bude obilje sirovog povrća, ali i voća u dozvoljenoj količini, hleba od cijelog zrna, mahunarki u obliku salate.
Redovno vježbanje je važno ako imate bolest srca. Fizička aktivnost može ojačati srčani mišić i pomoći u kontroli krvnog pritiska i nivoa holesterola.
Autori studije iz 2018. tvrde da trčanje može pomoći zaštiti zdravlje mozga, dok su starija istraživanja povezala trčanje sa sporijim starenjem.