
Mještani decenijama mole za pomoć: Makadamski put između Drvara i Glamoča pun rupa
Regionalni makadamski put koji povezuje Drvar i Glamoč je u lošem stanju i pun rupa, rekli su mještani srpskih sela.

Regionalni makadamski put koji povezuje Drvar i Glamoč je u lošem stanju i pun rupa, rekli su mještani srpskih sela.

U Glamoču, koji je nekada imao 13.000 mještana, a danas tek 3.000, brojni su problemi sa kojima se suočavaju srpski povratnici - djeci uskraćeno da izučavaju maternji jezik, nemaju asfaltirani put nego makadam do Drvara, a radna mjesta se popunjavanju radnicima iz Livna, kažu Srni u ovoj opštini.

Žena čiji su inicijali Đ.Š. (39) iz Glamoča i njen suvozač A.G. (24) iz Uskoplja teže su povrijeđeni u Glamoču kada je izgubila kontrolu nad "mercedesom" i udarila u stablo i metalnu ogradu.

U izdanju Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Udruženja „Tropolje i Zapadne strane“, objavljena je knjiga „Ćirilični spomenici Drvara“ koju su napisali Goran Komar, Draško Drgaš i Siniša Šolak.

Stotinjak bivših stanovnika Pribelje kod Glamoča, raseljenih u Srpskoj, Srbiji i cijelom svijetu, okupili su se početkom avgusta u rodnom selu. Napustili su ga zbog rata, kaže Đuro Subašić, predsjednik Udruženja "Glamoč – Pribelja", ali rodno mjesto nisu zaboravili.

U glamočkom Domu kulture otvorena je izložba starih, crno - bijelih fotografija autora Siniše Šolaka, pod nazivom „Duh vremena“. Izložba je postavljena u Domu kulture.

Zahvaljujući projektu "Glamočki opanak kao jedinstvena ponuda BiH", kojeg provodi Udruženje "Tropolje i Zapadne strane" uz podršku programa USAID Turizam, Glamoč je pronašao svoju priliku da izađe iz anonimnosti.

Osim gluvog glamočkog kola, glamočkog krompira, planine Šator i jezera na vrhu, u ovom mjestu, gdje su i sada vidljivi tragovi rata i razaranja, malobrojni stanovnici vjerno čuvaju tradiciju i starinske običaje.

Muškarac iz Glamoča čiji su inicijali M.Ž. (69) poginuo je prilikom pada sa traktora, rekao je danas portparol Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Livanjskog kantona Ivica Vrdoljak.

Zaboravljena sela glamočkog kraja kriju ostatke života kroz gomile upotrebnih predmeta koji se sreću na svakom koraku a bile su neizostavan dio kućnog namještaja.

Osnovna škola u Glamoču, koju je prije rata pohađalo 1.200 đaka, trenutno ima 205 učenika od kojih je 17 prvačića, što pokazuje da je iz godine u godinu sve manje djece u ovoj opštini, rekao je direktor škole Ante Ćosić.

Povratnik u selo Rore u Livanjskom kantonu Željko Runjo, koji ima farmu muznih krava, rekao je da makadamski regionalni put između Drvara i Glamoča stvara veliki problem za prodaju i otkup mlijeka i mliječnih proizvoda.

Dušan Lukajić iz sela Rore, koje pripada opštini Glamoč, izjavio je da bi asfaltiranje puta koji povezuje Drvar i Glamoč olakšalo život povratnicima i podstaklo stanovništvo da se više vraća na svoja ognjišta.

Jedina banka koja je radila u Glamoču biće zatvorena 20. decembra, potvrđeno je Srni u ovoj opštini.

U nedjelju naveče počinio je samoubistvo vješanjem na tavanu porodične kuće u mjestu Hasići pored Glamoča počinio je 52-godišnji M. N. iz Glamoča.

Na planini Klekovači, na području opštine Drvar, pao je prvi snijeg.

U Glamoču je danas održana 14. manifestacija "Dani glamočkog krompira", a ovogodišnji najteži krompir od 1.540 grama uzgojio je Radovan Tolimir.

Biračka mjesta u Drvaru, Bosanskom Grahovu i Glamoču otvorena su jutros bez kašnjenja, potvrdili su Srni predsjednici opštinskih izbornih komisija /OIK/.

Kad kažete „manastir“, pomislite na ozbiljne, tihe, molitvi i radu posvećene monahe i monahinje. Ali, manastir Veselinje u Glamoču je veselo, razigrano mjesto, pogotovo ljeti, kad ovaj ratom izranjavani gradić u Fedraciji BiH pohode Srbi iz Glamoča, koji žive daleko od zavičaja.

U Pribelji kod Glamoča, nekada jednom od najvećih i najbrojnijih sela u ovom kraju, bivši i sadašnji stanovnici inicirali su obnovu školske zgrade i seoskog puta. Osim dobrovoljnih priloga od strane pojedinaca, pomažu institucije Republike Srpske i BiH.