Prema Svjetskoj bazi podataka o nejednakosti, u 2023. godini najbogatijih 10 odsto ljudi na planeti posjedovalo je skoro tri četvrtine svjetskog bogatstva. Ali u kojim zemljama je nejednakost u raspodjeli lične imovine najveća?
Zbog čestih poskupljenja i plata koje tek povremeno i neznatno porastu, sve je više građana koji kupuju samo ono najosnovnije, prije svega hranu, dok jedan sloj, zahvaljujući zavidnoj platežnoj moći, ni na čemu ne mora da štedi.
Ove godine, gotovo svakodnevno, iznenadi nas neki novi video snimak sa ljetovališta, a turisti su sve maštovitiji kada je riječ o ručku na plaži.
Direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva izjavila je danas da u svjetskoj ekonomiji i dalje postoji visok stepen neizvjesnosti zbog pandemije virusa korona.
Pandemija kovid-19 je nanijela ogromnu zdravstvenu i ekonomsku štetu svijetu, a posebno su ugrožene manje razvijene zemlje, i njihovi stanovnici sa niskom platežnom moći.
Nakon što su olujne kiše pogodile priobalne dijelove Hrvatske, jako nevrijeme pogodilo je i Crnu Goru, a stanje je posebno bilo kritično u Herceg Novom i u Budvi. Čak na plaži Jaz u Budvi more prijeti da će poplaviti nekoliko stambenih objekata.
Razlika u BDP po glavi prema paritetu kupovne moći između najbogatije evropske regije, Zapadnog Londona i najsiromašnije španske regije Ekstremadure 2017. godine iznosila je 168.700 evra. To je 41 odsto više nego 2007. godine.