Nažalost ili ipak na žalost? Ako ste se ikada zapitali kako se pravilno piše ovaj izraz, niste jedini. Donosimo jednostavno objašnjenje koje će riješiti ovu dilemu.
U svakodnevnoj komunikaciji često dolazi do zabune – piše li se „sad ću“ ili „saću“?
Kako se piše pravilno: "otprilike“ ili "odprilike“? Ova nedoumica često zbunjuje čak i one koji dobro poznaju pravopis.
Mnoge srpske porodice proslavljaju Đurđevdan kao krsnu slavu i mnogi domovi taj dan mirišu na tamjan, slavski kolač i radost. Ako niste u mogućnosti da slavlje podijelite sa svojom rodbinom i prijateljima, pošaljite im čestitku – ali napišite je pravilno.
U svakodnevnom govoru često se koriste izrazi poput svo vrijeme ili cijelo vrijeme, ali prema pravilima srpskog jezika ispravno je reći – sve vrijeme.
Naizgled lako pitanje često izazove nesigurnost: kako se piše "unazad" ili "u nazad"? Možda ste sigurni u odgovor, ali mnogi i dalje griješe!
U svakodnevnom govoru i pisanju često dolazi do zamjene glagola "faliti" i "hvaliti", iako njihova značenja nisu ni slična.
Svake godine, pred praznike, društvene mreže preplave čestitke, poruke i objave – ali u mnogima od njih provuče se jedna česta pravopisna greška. Da li se piše Veliki petak ili Veliki Petak?
“Sumnjivo” ili “sumljivo”? Iako je pravilan samo jedan oblik, svakodnevno u govoru i pisanju možemo čuti i vidjeti pogrešan oblik.
"Mastan" ili "masan"? Još jedan u nizu primjera gdje se mnogi zbune.
Veoma često se u svakodnevnom govoru kaže donešen, zanešen, odvežen… U standardnom jeziku, međutim, oblici trpnog pridjeva ovih glagola glase donesen (pored donijet), zanesen, odvezen, ali nošen, košen, prošen.
"Dobro došli" ili "dobrodošli"? Riječ koju često koristimo u svakodnevnom govoru, ali da li smo sigurno kako se tačno piše?
Danas rješavamo nove jezičke nedoumice, a prva od njih je: kako se pravilno piše: smjer ili smijer – s vokalom I ili bez njega?
S obzirom da počinje sezona slava, ova nedoumica je sve češća. Obično domaćinu slavu čestitamo uživo, međutim, ukoliko smo sprečeni da dođemo možemo poslati poruku.
Ovo je primijer kod kog mnogi griješe.
Veoma često se u svakodnevnom govoru kaže donešen, zanešen, odvežen… U standardnom jeziku, međutim, oblici trpnog pridjeva ovih glagola glase donesen (pored donijet), zanesen, odvezen, ali nošen, košen, prošen.
Problem kod datog primjera nastaje jer pri izgovoru može zvučati kao da se riječ piše i odvojeno i zajedno.
Mnogi misle da je ovaj primjer dublet, odnosno da može da se piše na oba načina u zavisnosti od konteksta. Međutim, to nije slučaj. Samo jedan oblik je pravilan.
Kada je u pitanju dati primjer, često se dešava da ljudi griješe i prilikom pisanja, ali i prilikom izgovora. Riješite nedoumicu i pogledajte koji oblik je jedini ispravan.
Imena praznika pišu se velikim slovom. Kod višečlanih samo prva riječ, a ostale počinju malim slovom, osim ukoliko je riječ o vlastitim imenima.