Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već dio svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promjenama, donose i optimistične i pesimistične vijesti.
Globalno zagrijevanje prijeti postojanju najpopularnijeg voća na svijetu, pošto područja Latinske Amerike i Kariba, gde se uzgaja skoro dvije trećine banana, do 2080. godine neće biti pogodna za rast tog voća.
Ne, neće se promijeniti običaji, oni će vjerovatno opstati, ali promijeniće se klima i to dramatično. I zbog toga će se promijeniti i trpeza, bar kod domaćina i domaćica koji vole, a i svojim gostima nude, samo domaće.
2024. je bila najtoplija u Evropi od kada postoje zvanična mjerenja, a posljedice su ozbiljne. Međutim, u najnovijem izvještaju o stanju klime istaknute su i neke pozitivne vijesti .
Na globalnom nivou 2024. godina bila je najtoplija ikad izmjerena, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.
Ova godina će biti najtoplija u svijetu otkad se provode mjerenja, a očekuje se da će se izuzetno visoke temperature zadržati barem još u prvih nekoliko mjeseci 2025, najavili su naučnici iz Evropske unije.
Dvodnevni samit Grupe 20 (G20) počinje sutra u Rio de Žaneiru u Brazilu, a glavne teme skupa biće borba protiv siromaštva i gladi u svijetu, reforma globalnih institucija, borba protiv klimatskih promjena, kao i sukobi u Ukrajini i Pojasu Gaze.
Evropska unija saopštila je juče da je gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji, i da će nadmašiti 2023. godinu, koja je trenutno najtoplija zabilježena godina od kada se vode mjerenja.
Čak 44 vodeća svjetska klimatologa pozvala su političare nordijskih zemalja da se hitno pozabave, kako se sada čini, neizbježnim kolapsom Atlantskih struja, a to će imati razoran uticaj na klimu.
Klimatske promjene koje se dešavaju treba da budu upozorenje svima nama.
Ekstremne vrućine i rastuće cijene hrane su glavni načini na koje ljudi doživljavaju klimatske promjene.
Vrućina i seks, to se može nazvati ekstremnim sportom.
Tokom ljetnjih mjeseci, mnogi ljudi traže osvježenje u prirodi, što povećava rizik od infekcija koje prenose krpelji.
Pančićeva omorika, dragulj srpske flore, suočava se sa ozbiljnom prijetnjom nestanka usljed nemilosrdnih klimatskih promjena.
Poljoprivreda, šumarstvo, hidrologija, biodiverzitet, ali i ljudi, najviše osjete posljedice klimatskih promjena. Zbog dugih toplotnih talasa, suša i oluja, pojedine privredne grane trpe gubitke. Najteže je u oblasti građevinarstva i poljoprivrede.
Stručnjaci upozoravaju da je na visinama ispod 2.000 metara sve rizičnije ulagati u zimski turizam. Baza snijega koja je bila na oko 1.100 metara nadmorske visine, sada je znatno pomjerena uz porast prosječne temperature do 2.5 stepeni.
Osmog dana tropskog talasa u Srpskoj temperature ponovo blizu 40-og podioka. Za sutra meteorolozi najavljuju i do 41 stepen. Poljoprivrednici zato sa zebnjom gledaju u nebo nadajući se zahlađenju i padavinama. Strahuju da će suša imati nesagledive posljedice.
Ugledni britanski list „Telegraf“ navodi da svi znaci upućuju na to da će do kraja ovog vijeka popularnost Mediterana, kao privlačnog odredišta za ljetni odmor pasti, a kao glavni razlog navode se ekstremne vrućine i tropski talasi koji postaju standard u ovom dijelu Evrope, a mogli bi dovesti do toga da klima postane neugodna za ugodan odmor.
Meteorolog Nedim Sladić govorio je o trenutnim vremenskim prilikama te o tome kakvo vrijeme nas očekuje u narednom periodu.
Ostrvska država Kiribati u opasnosti je zbog globalnog zatopljenja. Naime, nijedan dio te države ne uzdiže se više od dva metra iznad Tihog okeana, a naučnici predviđaju kako bi to područje moglo biti nenastanjivo u sljedećih nekoliko desetljeća, zbog čega će biti raseljene stotine hiljada ljudi.