Pančićeva omorika, dragulj srpske flore, suočava se sa ozbiljnom prijetnjom nestanka usljed nemilosrdnih klimatskih promjena.
Poljoprivreda, šumarstvo, hidrologija, biodiverzitet, ali i ljudi, najviše osjete posljedice klimatskih promjena. Zbog dugih toplotnih talasa, suša i oluja, pojedine privredne grane trpe gubitke. Najteže je u oblasti građevinarstva i poljoprivrede.
Stručnjaci upozoravaju da je na visinama ispod 2.000 metara sve rizičnije ulagati u zimski turizam. Baza snijega koja je bila na oko 1.100 metara nadmorske visine, sada je znatno pomjerena uz porast prosječne temperature do 2.5 stepeni.
Osmog dana tropskog talasa u Srpskoj temperature ponovo blizu 40-og podioka. Za sutra meteorolozi najavljuju i do 41 stepen. Poljoprivrednici zato sa zebnjom gledaju u nebo nadajući se zahlađenju i padavinama. Strahuju da će suša imati nesagledive posljedice.
Ugledni britanski list „Telegraf“ navodi da svi znaci upućuju na to da će do kraja ovog vijeka popularnost Mediterana, kao privlačnog odredišta za ljetni odmor pasti, a kao glavni razlog navode se ekstremne vrućine i tropski talasi koji postaju standard u ovom dijelu Evrope, a mogli bi dovesti do toga da klima postane neugodna za ugodan odmor.
Meteorolog Nedim Sladić govorio je o trenutnim vremenskim prilikama te o tome kakvo vrijeme nas očekuje u narednom periodu.
Ostrvska država Kiribati u opasnosti je zbog globalnog zatopljenja. Naime, nijedan dio te države ne uzdiže se više od dva metra iznad Tihog okeana, a naučnici predviđaju kako bi to područje moglo biti nenastanjivo u sljedećih nekoliko desetljeća, zbog čega će biti raseljene stotine hiljada ljudi.
Svaki od posljednjih 12 mjeseci rangiran je kao najtopliji u istoriji u poređenju sa temperaturama istih mjeseci prethodnih godina.
Voćari u Srpskoj su ove godine na mukama, kao nikad do sada, klimatske promjene, mrazevi i visoke temperature kad im vrijeme nije, desetkovaće, kako kažu, rod i prepoloviti prihode.
Prijete nam intenzivne suše, požari i toplotni udari. Služba Evropske unije za praćenje klimatskih promjena Kopernikus objavila je da je ovogodišnji mart bio najtopliji u istoriji mjerenja. O uzrocima ovih klimatskih promjena i šta naš čeka u budućnosti govorio je meteorolog Nedim Sladić.
Svi veliki globalni klimatski rekordi oboreni su prošle godine, a 2024. bi mogla biti još gora, saopštila je Svjetska meteorološka organizacija.
Klimatske promjene imaju štetne posljedice širokog raspona, ali i po zdravlje djece. Sve veći broj novorođenčadi rađa se prijevremeno, i češće su na bolničkom liječenju zbog respiratornih bolesti.
U potrazi za suzbijanjem potencijalnih katastrofalnih posljedica urušavanja ledenjaka, geoinženjeri istražuju inovativne tehnologije.
Netipično topla zima ove godine mogla bi napraviti probleme u poljoprivredi. Umjesto da sada hodamo po snijegu i ledu, kod nas ovih dana vladaju proljećne temperature.
Godina 2023. "oborila" je rekord za najtopliju godinu sa ogromnom razlikom, pružajući "dramatično svjedočanstvo" o tome koliko je današnja klima toplija i opasnija od hladnije u kojoj se razvila ljudska civilizacija.
Na jugozapadu Islanda noćas je eruptirao vulkan nakon višenedjeljnih intenzivnih zemljotresa, saopštio je meteorološki zavod te zemlje.
Novembar ove godine bio je najtopliji u zabilježenoj istoriji, sa prosječnom površinskom temperaturom od 14,22 stepena Celzijusova, saopštila je služba EU za klimatske promjene Kopernik.
Iranski predstavnici napustili su pregovore na klimatskoj konferenciji UN u Dubaiju u znak protesta zbog prisustva izraelske delegacije.
Gotovo sve zemlje koje prisustvuju Konferenciji UN o klimatskim promjenama u Dubaiju usaglasile su se da se osnuje Fond koji bi siromašnim zemljama pomagao da saniraju posljedice klimatskih promjena.
Nakon godinu rekordno visokih temperatura, smrtonosnih poplava i šumskih požara, naftni gigant Ujedinjeni Arapski Emirati ugošćuje svjetske lidere na samitu UN u Dubaiu.
