Niče Dom živih sjećanja: Počela izgradnja memorijalne kuće u Jelovcu na Kozari (FOTO)
Članovi Zavičajnog društva društvu “Patrija Jelovac” iz Prijedora, počeli su zidarske radove na Domu živih sjećanja Patrija. Radi se o višenamjenskom objektu.
Članovi Zavičajnog društva društvu “Patrija Jelovac” iz Prijedora, počeli su zidarske radove na Domu živih sjećanja Patrija. Radi se o višenamjenskom objektu.
Groblje u selu Kozara, na vrhu planine slavnog imena, svjedoči o dugom postojanju srpskog stanovništva u ovom stradalaničkom ali herojskom kraju.
Bitka na Kozari je snažno podsjećanje šta znače hrabrost, nepokolebljivost i otpor zlu. Podvig naših junačkih predaka nije i ne smije biti zaboravljen - rekao je predsjednik PDP Branislav Borenović nakon što je prisustvovao obilježavanju 81. godišnjice bitke na Kozari.
Zavičajno društvo Patrija Jelovac Prijedor iz Gornjeg Jelovca organizuje programe kojim čuva uspomenu na slavnu prošlost svoga kraja, bogatu prirodu i njeguje drevnu tradiciju.
Ispred spomenika “Ranjena ptica” na Jokinom brdu u Gornjim Podgradcima, u subotu, 10. juna, održan je istorijski čas kojeg su organizovali Gradiški SUBNOR, Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Republike Srpske i Grad Gradiška.
U selu Mičije na Kozari kiša je pokvarila put, potoci i rijeke izlili se iz korita, ljetina je ugrožena, pčele su stradale, a voće loše rodilo.
Borbu protiv fašizma i ulogu partizanskog pokreta, golgotu naroda Kozare i Potkozarja, zločine u ustaškim logorima smrti u Drugom svjetskom ratu treba pamtiti i pričati mladim generacijama.
U organizaciji Planinarskog društva "Klekovača" Prijedor danas je na Kozari održan tradicionalni planinarski pohod "Pozdrav proljeću" koji je okupio više od 1.500 planinara iz 54 planinarska društva iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i BiH.
Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Dražen Vrhovac, najavio je da će Savjet za razvoj turizma grada Prijedora sutra raspravljati o razvoju Nacionalnog parka Kozara, čiji kapacitet je ogroman, ali nažalost nedovoljno iskorišten.
Srpska, odnosno BiH, Crna Gora i Hrvatska uspješno su u Gradiški okončale projekat prekogranične saradnje pod nazivom “Sigurno zajedno” vrijedan 1.270.000 evra.
Boravak na Gigu, jednom od najljepših vrhova Kozare, na nadmorskoj visini od 646 metara, za planinare i druge ljubitelje prirode, predstavlja istinski doživljaj.
Na planini Kozari danas je pravi saobraćajni kolaps.
Snježne padavine namamile se danas veliki broj posjetilaca na planinsku ljepoticu Kozaru zbog čega je nastala i velika gužva u saobraćaju i "borba" oko parking mjesta.
„Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo!“ Ko još ne zna ove stihove, koje su decenijama pjevali, prvo partizani, a poslije njih pioniri, vojnici JNA, udarnici na omladinskim radnim akcijama, pa čak i Zdravko Čolić.
Na Kozari je sve spremno za prve ski-spustove, samo se čeka snijeg. Iz Planinarsko-skijaškog društva “Ljubijski rudar” ističu da su na raspolaganju dvije ski-staze za odrasle i jedna za djecu.
Mile Božić iz Gornjih Podgradaca živi od gljiva. Ova sezona za njega je dobra. Zajedno sa suprugom Nadom sakupio je veliku količinu gljive koju suši i plasira na tržište u regionu. Poznaje približno stotinu vrsta jestivih gljiva.
Nemanja Šmitran (22) je poljoprivrednik i student četvrte godine Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Ne planira da ode iz rodnog sela Kozara, na vrhu istoimene planine. I nije jedini.
U zaseoku Subotići, na vrhu Kozare, otvoren je Edukativni centar za potrebe Gorske službe spasavanja. Zagovarano je to više godina, pa čak se može reći i duže od jednu deceniju. Upornost se isplatila jer je na ruševinama stare škole, koja odavno nije u upotrebi, izgrađen moderan i savremeno opremljen objekat.
Na važnost prekogranične saradnje, među susjednim gradovima i državama, ukazuju u Gradiški gdje je krajem oktobra, novcem Evropske unije i lokalnog budžeta, otvoren Edukativni centar za potrebe Gorske službe spasavanja.
Na padinama Kozare, prije pola vijeka registrovano je 66 vrsta ljekovitog bilja. Istraživanje je obavljeno na inicijativu „Poljoprivrede“ iz tadašnje Bosanske Dubice ali programi korištenja ovog blaga iz prirode nisu zaživjeli.