U Semberiji je počela žetva ranih sorti, a bliži se i berba kukuruza. Vremenske prilike pogodovale su ove godine usjevima, pa se očekuje dobar rod.
Rast cijena kukuruza, korekcija cijena sojinog zrna i odsustvo trgovanja pšenice obilježili su posljednjih sedam dana novosadsku Produktnu berzu gdje je promet količinski pao za 64,6 posto.
Na šamačkom području narednih dana će intenzivno početi berba kukuruza, kojim je zasijano oko 5.000 hektara, a očekivani prinos je od devet do 12 tona po hektaru, rekao je Srni samostalni stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Šamac Mladen Adžić.
Vremenske prilike pogodovale su kukuruzu, pa većina ratara u Srpskoj očekuje rekordan rod. Prinos će biti nešto manji na pojedinim njivama u Semberiji, a djelimično i u Posavini i Lijevče polju, na kojima je usjeve zahvatilo oboljenje “crvenilo kukuruza”.
U toku je berba kukuruza šećerca iz plastenika, koji u Semberiji nije zastupljen, iako je isplativ, jer nema rizika ni dodatnih ulaganja. Idealna predsjetvena kultura ne iziskuje troškove hemijske zaštite ni angažovanje radne snage, do koje je sve teže doći. S druge strane, prvi rod ima dobru cijenu i osiguran plasman, jer prispjeva 20-30 dana ranije nego šećerac sa otvorenog prostora.
Usjevi kukuruza na području Semberije u dobrom su stanju. U ovom periodu potrebno je uraditi međuredno kultiviranje ili špartanje, koje je značajna agrotehnička mjera u proizvodnji širokoredih usjeva i može imati značajan uticaj na prinos.
Na pojedinim semberskim parcelama pod kukuruzom utvrđeno je prisustvo kukuruzne pipe, insekta koji grize lišće i remeti razvoj i rast biljaka, čijem masovnom razmnožavanju pogoduje toplo i suvo proljeće.
Berba kukuruza kojim je ove godine zasijano 7.000 hektara završena je na više od 50 odsto površine, a prinos se kreće od osam do deset tona po hektaru.
Poljoprivrednik iz Crepaje u Srbiji poginuo je prilikom berbe kukuruza.
Oboljenje “crvenilo kukuruza’’ u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve na parcelama uz rijeku Drinu. Na ovom području prisutno je posljednju deceniju, a proširilo se i na druge atare.
Službenici Uprave policije MUP TK, u saradnji s pripadnicima Odjeljenja kriminalističke policije PS Čelić, u petak su na području opštine Čelić pronašli sedam stabljika koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu kanabis sativa.
Uvažavajući značaj kompanije “Hemijska prerada kukuruza” a.d. Draksenić kao jednog od značajnijih poslodavaca u Kozarskoj Dubici, kao i vezu sa 500 kooperanata, proizvođača kukuruza, koji direktno zavise od ovog društva, Vlada Republike Srpske će podržati ovo akcionarsko društvo i pomoći u prevazilaženju nagomilanih problema.
Semberski ratari koji su pretrpjeli štetu od olujnog nevremena sa polja pod kukuruzom neće ubrati planirani rod; procjenjuju da će na nekim parcelama šteta biti veća od 50 odsto.
Nepovoljne vremenske prilike pogodovale su razvoju štetočina u usjevima kukuruza, pa je evidentiran intenzivniji napad kukuruzne zlatice i plamenca, kažu iz prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Štete u poljoprivredi od obilnih kiša i poplava, koje su nedavno zadesile sjever RS, još se zbrajaju i ma da je jasno da one nisu ni izbliza katastrofalne, kao 2014. godine, gubici nisu zanemarivi.
Zbog dugotrajnih kiša i velike vlažnosti zemljišta brčanski ratari nisu uspjeli da završe proljećnu sjetvu na oko 10 odsto parcela, a dobar dio zasijanih površina moraće presijavati.
Na semberskim oranicama ovog proljeća je planirano da bude zasijano 32.585 hektara, od čega najviše kukuruzom i to oko 26.365 hektara.
Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske je, u okviru redovne kontrole pošiljki sjemena poljoprivrednog bilja pri uvozu, zabranila uvoz pošiljke sjemena kukuruza porijeklom iz Srbije, u količini od oko 1.000 kilograma, jer nije ispunjavalo propisane norme kvaliteta.
Berba kukuruza u Semberiji, gdje je proljetos zasijano 28,5 hiljada hektara, je u punom jeku.
Prinos kukuruza je oko 10 tona po hektaru i ovo je, što se tiče ove kulture, jedna od najboljih godina, jer se prosječan prinos uglavnom kretao od 6 do 8 tona po hektaru, rekao je Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta.
